Plenković izlobirao dodatne milijune jer smo najkraće u EU

U pregovorima o novom sedmogodišnjem proračunu EU, poznatijem kao višegodišnji financijski okvir ili VFO 2021.-2027., hrvatski premijer uporno je inzistirao na tome da Hrvatskoj ne bi trebali rezati kohezijske fondove koliko i drugima jer smo mi država s najkraćim stažem u EU. Jedan detalj u posljednjem prijedlogu VFO-a koji je izradio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel izgleda kao da je napisan kao rezultat tog hrvatskog lobiranja: za manje razvijene regije u državama članicama koje su imale koristi od samo jednog VFO-a, dodatno će se alocirati 300 milijuna eura po takvoj regiji. Hrvatska je jedina država koja ima iskustvo samo jednog VFO-a, a ima dvije statističke regije, dakle maksimalno 600 milijuna eura je iznos koji je, povrh ostalih stavki, premijer Plenković izravno uspio izlobirati na račun argumenta “ostavite nam više jer smo tu najkraće”.

Ekoporez na plastiku

Michelov prijedlog “težak” je 1095 milijardi eura, unutar toga kohezijski fondovi su 323,2 milijarde eura, a poljoprivredni 329,3 milijarde eura. To su iznosi za svih 27 članica, a iznosi za Hrvatsku još nisu javno dostupni u nekoj preciznijoj računici, no Hrvatska je u VFO-u od 2014. do 2020. imala na raspolaganju 10,6 milijardi eura i u novom očekuje približno toliko, iako se sve reže zbog Brexita. Među drugim zanimljivostima koje je Večernji list otkrio u Michelovu prijedlogu novog VFO-a je i dodatnih 500 eura po iseljenoj osobi za one regije i države u kojima je broj stanovnika pao više od jedan posto godišnje u određenom razdoblju. Taj prijedlog izgleda kao još jedan rezultat lobiranja jer je Plenković konstantno pokušavao problem demografije ugraditi u europske politike, pa i u proračun. Usto, po svakom kilogramu nereciklirane plastične ambalaže države bi mogle plaćati u europski proračun 0,80 eura. To je jedna od ideja ekološkog oporezivanja kojom bi se stvorili novi izravni prihodi proračuna EU. Onih 30ak tisuća tona plastičnog otpada koji se gomila na rubu Zagreba, o čemu je pisao Večernjak, Hrvatsku bi moglo koštati 24 milijuna eura.

Odluka do kraja tjedna

O cijelom paketu slijede intenzivni pregovori na izvanrednom sastanku Europskog vijeća u četvrtak u Bruxellesu. Premijeri i predsjednici 27 država zasad ne odašilju signale da će se dogovoriti jer nisu svi zadovoljni svim aspektima Michelova prijedloga, ali čini se da su svi manje-više u tom prijedlogu dobili ponešto od svojih specifičnih zahtjeva, pa tako i mi. Ponešto, ne sve. Pitanje je hoće li to biti dovoljno za kompromis, s kojim se potom još mora suglasiti i EU parlament, a ondje su zahtjevi za ukupnom svotom u VFO-u bili puno veći: EP je tražio ekvivalent 1,3 posto bruto nacionalnog dohotka EU, a Michel je predložio 1,074 posto BND-a. Najveće neto uplatiteljice tražile su ekvivalent jedan posto BND-a, a prijatelji kohezije, među kojima i Hrvatska, tražili su da se ukupan iznos za kohezijske fondove uopće ne reže. Ni prvi ni drugi nisu baš dobili što su tražili, no jesu li dobili dovoljno da s time mogu živjeti? Znat će se do kraja tjedna.

Predlaže se dodatnih 500 eura po iseljenom za regije najpogođenije iseljavanjem: tu bismo mogli povući do 600 milijuna eura