65 PITANJA O KORONAVIRUSU

Na bolest možete posumnjati tek ako ste bili u kontaktu sa zaraženom osobom ili ako ste putovali u područje zahvaćeno epidemijom

Pripremili: Romana Kovačević Barišić, Ana Abrahamsberg, Josip Bohutinski, Marinko Jurasić, Maja Posavec, Jolanda Rak Šajn, Sandra Veljković

4. Što je SARS-CoV-2?

Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS-CoV-2, otkriven je u Kini krajem 2019.

5. Što je novi COVID-2019?

SARS—CoV-2 je novi soj koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019.

6. Odakle potječu koronavirusi?

Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.

7. Može li se ovaj virus usporediti sa SARS-om ili sezonskom gripom?

Novi koronavirus otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni.

SARS se pojavio krajem 2002. godine Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Tada je od SARS-a umrla jedna od deset zaraženih osoba.

8. Kako se virus prenosi?

Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka), kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju.

9. Koliko lako se on širi?

Procjenjuje se da vrijeme inkubacije 2019-nCoV (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus a da nemaju ikakve simptome ili prije nego se oni pojave. To otežava rano otkrivanje zaraze 2019nCoV. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma.

10. Može li se uspješno zaustaviti širenje virusa?

Ako se ljudi zaraženi 2019-nCoV testiraju i na vrijeme dijagnosticiraju te se provedu stroge mjere kontrole zaraze, vjerojatnost uspješnog prijenosa s čovjeka na čovjeka među europskim stanovništvom je niska. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli virusa SARS-CoV i MERS-CoV.

11. Koji su simptomi zaraze virusom 2019-nCoV?

Virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput: povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima i umora.

U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.

12. Kada posumnjati na bolest?

Ako osoba tijekom zadnjih 14 dana prije početka simptoma ima barem jedan od sljedećih epidemioloških kriterija: bliski kontakt s potvrđenim ili vjerojatnim slučajem oboljenja koronavirusom, ako je osoba putovala u područje zahvaćeno epidemijom ili je radila ili boravila u zdravstvenoj ustanovi gdje se zbrinjavaju oboljeli od COVID-19.

13. Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?

Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva) te malignim bolestima, dakle s narušenim imunitetom, imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti. Također, muškarci su podložniji obolijevanju.

14. Koja je struktura oboljelih?

Teško bolesni i osobe starije životne dobi čine 80 posto oboljelih od COVID-19 i upravo ta populacija čini 80 posto oboljelih. U toj se populaciji bilježi i najveća stopa zaraženih, a među njima je i najveća stopa smrtnosti.

Umjerenim je klasificirano 80,9% slučajeva zaraza COVID-19. Ozbiljnima je procijenjeno 13,8%, a kritičnim tek 4,7% slučajeva oboljelih. Smrtnost je registrirana u 2,3% slučajeva zaraze. Od toga u pokrajini Hubei, u kojoj je epidemija i buknula, smrtnost iznosi 2,9%, dok je u ostalim dijelovima Kine fatalan ishod u 0,4% oboljelih.

15. Treba li voditi djecu na testiranje?

Mali je broj djece zasad zaražen koronavirosom, ali su svi dosad imali blaže ili čak nikakve simptome bolesti i puno lakše i brže su prebrodile bolest nego odrasli. Zbog velikog broja roditelja koji dovode djecu na testiranje u Kliniku za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”, zdravstveni djelatnici apeliraju na njih da to ne rade jer riskiraju da im djeca stvarno ne pokupe nešto, a još im i otežavaju posao i odvlače pozornost s bolesnika kojima stvarno treba pomoć i koje treba testirati na koronavirus. U zaraznu se javite samo ako ste bili u talijanskim pokrajinama Lombardiji i Venetu koje su pogođene koronavirusom.

16. Postoji li liječenje bolesti uzrokovane SARS—CoV-2?

Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Pružanje njege (npr. pomoćna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi) može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.

17. Gdje se mogu testirati?

Ako vaš liječnik smatra da se trebate testirati na SARS—CoV-2, uputit će vas u daljnji postupak. Trenutačno se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.

PREVENCIJA 18. Što učiniti ako sam bio u bliskom doticaju s osobom oboljelom od COVID-19?

Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji. To znači da će osoba biti u samoizolaciji doma, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom.

Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome

respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.

19. Koja su pravila za dezinfekciju/pranje ruku?

Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.

20. Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita protiv SARS—CoV-2?

Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontatakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen SARS—CoV-2 savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske.

21. Postoji li cjepivo protiv SARS—CoV-2?

Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa, pa tako ni protiv SARS—CoV-2. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje.

22. Štiti li me ovogodišnje cjepivo protiv gripe od SARS—CoV-2?

Virus gripe i SARS—CoV-2 su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2. Međutim, sezona gripe u Europi još traje, a cjepivo protiv gripe je najbolja dostupna zaštita od sezonske gripe.

23. Zašto nema lijekova protiv većine virusnih oboljenja?

Protiv virusa uglavnom se borimo cjepivima, dok su antivirusni lijekovi relativno rijetki. Razlog je taj što se lijek razvija dugo, godinama, a virusi vrlo brzo mutiraju, nestalni su i nepredvidivi. Sezonska gripa najbolji je primjer: svake sezone pojavljuje se u izmijenjenom obliku i različitih sastava sojeva, katkad se mijenja i tokom iste sezone pa tako ni cjepivo nije uvijek isto nego se novo izrađuju uvijek iznova.

24. Zašto broj slučajeva tako brzo raste?

Dva glavna razloga za brzi porast broja slučajeva su prijenos virusa s osobe na osobu i poboljšanje sposobnosti otkrivanja slučajeva. Nagli porast broja slučajeva čest je u početnoj fazi javljanja nove bolesti.

25. Koja su područja zasad zahvaćena epidemijom koronavirusa?

U ovom trenutku to se odnosi na Kinu, Južnu Koreju te Lombardiju i Veneto u Italiji.

26. Jesu li zabranjena putovanja u područja zahvaćena epidemijom?

Zabrane putovanja u područja zahvaćena virusom nema, niti nema zabrane dolazaka ljudi iz tih područja u Hrvatsku.

27. Treba li ipak odgoditi put u ta područja?

Svim putnicima pa tako i prijevoznicima preporučuje se odgađanje ili otkazivanje putovanja u ta područja ako putovanja nisu nužna. Iz Ministarstvo prometa poručuju ako je putovanje nužno, treba se držati pravila čuvanja zdravlja na putovanju, koja su objavljena, između ostaloga i na web stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odnosno na www.hzjz.hr.

28. Što ako ste putovali u područja zahvaćena epidemijom i vraćate se u Hrvatsku, ali niste bili u kontaktu sa zaraženima koronavirusom?

Granični sanitarni inspektor će nakon provedenog anketiranja putem upitnika, a time i potvrde da niste bolesni i da niste bili u kontaktu s oboljelim od koronavirusom izdati rješenje o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru. S tim rješenjem uputit će vas epidemiološkoj službi prema mjestu boravka. U radno vrijeme se upućuje u vama izravno u nadležnu epidemiološku službu, a izvan radnog vremena kontaktirate nadležnog epidemiolog u pripravnosti.

29. Kako mogu kontaktirati epidemiologe?

Broj mobitela će vam dati sanitarni inspektor na granici pri ulasku u Hrvatsku. Popis svih epidemiologa u pripravnosti po županijama s brojevima telefona objavljen je na web stranici hzjz.hr. Tijekom 14 dana svaki dan ćete biti u telefonskom kontaktu s epidemiologom i izvještavati ga o svom zdravstvenom stanju, bez ograničenja kretanja. Ako se ne javite sami, epidemiolog će kontaktirati vas.

30. Što ako mi se stanje pogorša?

Ako ste tijekom zdravstvenog nadzora razvili simptome respiratorne bolesti ili povišenu tjelesnu temperaturu, epidemiolog će postupiti u skladu sa sumnjom na koronavirus, a kontakte će staviti pod zdravstveni nadzor.

31. Što se događa tijekom leta ili u zračnoj luci?

Ako se tijekom leta uoče znakovi bolesti kod nekog od putnika osoblje zrakoplova će svim putnicima podijeliti anketne listiće (Passenger locator cards) koje moraju ispuniti. Osoblje zrakoplova će zatim pokupiti listiće prije slijetanja zrakoplova i po slijetanju ih predati državnom sanitarnom inspektoru na graničnom prijelazu.