‘Odolite porivu da poništite svaku važnu reformu koju si zacrtate’
Apel Europske komisije o strukturnim reformama u Hrvatskoj u 2019.
Ni ova se Vlada nije pokazala kao reformska, barem sudeći prema jučerašnjem dokumentu Europske komisije koji ocjenjuje provođenje strukturnih reformi u Hrvatskoj u 2019., posljednjoj godini prije ove izborne godine. U ispunjavanju specifičnih ekonomskih preporuka Europske unije Hrvatska je pokazala samo “ograničen” napredak, a Komisija primjećuje da su “ključni elementi reforme mirovinskog sustava poništeni” zbog pritiska sindikata kojima je Vlada popustila, pa se u cijelom nalazu Komisije, napisanom na 80-ak stranica, možda najvažnijim čini apel Hrvatskoj da pokuša odoljeti porivu da preokrene i poništi svaku važnu reformu koju si zacrta da će provesti.
Određen napredak u školstvu
“Pojačavanje i održavanje reformskog zamaha posebno je važno u svjetlu čvrste ambicije Hrvatske da uvede euro”, kaže se u nalazu Komisije. Zahvaljujući proračunskom suficitu i snažnom nominalnom rastu BDP-a, Hrvatska smanjuje javni dug (u 2019. bio je na razini 71,3 posto BDP-a), a kamate koje plaća na taj dug smanjene su na razinu koja je bila prije krize. To možemo zahvaliti refinanciranju velikog dijela duga koje se u posljednjih nekoliko godina odvijalo po rekordno niskim, fiksiranim kamatnim stopama s dugoročnijim dospijećem. Sve to znači da je: “Danas Hrvatska suočena s niskim rizikom fiskalne održivosti u kratkom, srednjem i dugom roku.”
Nedavno odustajanje Vlade od ključnih elemenata mirovinske reforme možda neće znatno promijeniti tu procjenu, ali negativno utječe na međugeneracijsku jednakost i buduću adekvatnost mirovina, zaključuju ekonomski stručnjaci Komisije.
Među pozitivnijim ocjenama iz ovoga Komisijina izvješća o Hrvatskoj je ipak “određen napredak” (što je kategorija iznad “ograničenog napretka”, ali još