Probna vožnja na Dan grada, otvaranje u jesen
Sigurnosna provjera žičare razlog je odgode njezina već najavljenog puštanja u promet
Za Dan grada iduće godine vozit ćemo se novom žičarom na Sljeme, sa svim performansama i karakteristikama najvećeg projekta i najveće žičare u Hrvatskoj, kako to i priliči. Tako je prije nešto više od dva mjeseca govorio gradonačelnik Milan Bandić pri potpisivanju ugovora o kreditu za financiranje gradnje sljemenske žičare vrijednog 537 milijuna kuna. Odnosno, kao datum puštanja u promet najavljen je 31. svibnja, a žičara je trebala biti, prema riječima gradonačelnika, “dar Zagrepčanima na dan njihova grada”.
Prve kabine stižu za tri tjedna
No izgleda da će se 31. svibnja žičarom voziti samo prvi čovjek grada, kada će, kako je najavio jučer gostujući na Radio Sljemenu, biti prva probna vožnja. A potom slijede još dva mjeseca uhodavanja, tako da će žičara za građane biti otvorena tek u rujnu.
– To je najzahtjevniji projekt u suverenoj demokratskoj državi i ne smije se dovesti u pitanje zbog mjesec i pol do dva dodatnog testiranja – rekao je gradonačelnik, opravdavajući se da možda nije bio dovoljno jasan prvi put kad je najavio otvaranje žičare, pa je zato jučer sve detaljno pojasnio.
– Žičara može voziti bez uporabne dozvole, samo uz tehnički pregled, ali nećemo raditi bedastoće – objasnio je gradonačelnik. Dio je to provjere sigurnosti, dodao je voditelj projekta Goran Radić, koja je složen proces.
– Prvo se mora napraviti sigurnosna analiza, to je već obavljeno, a kad radovi budu pri kraju podnosi se sigurnosno izvješće i otvara se knjiga žičare u kojoj se bilježe svi radovi koji su obavljeni, budući remonti, mjere zaštite na radu i ostali detalji potrebni da bi se žičara kasnije mogla održavati. Potom slijede ispitivanja i probni rad, mora biti najmanje pedeset vožnji pod raznim opterećenjima. Zatim obavljamo i prvi stručno-tehnički pregled akreditiranog i ovlaštenog inspekcijskog tijela, pa dolazi na red i uporabna dozvola. Ne podnosimo samo jedan zahtjev za izdavanje dozvole, već njih desetak za sve radove koji su se odvijali na cijeloj trasi, što uključuje i svaku postaju zasebno. Kad sve to provedemo, dostavljamo Ministarstvu prometa sve podatke, a potom ono odlučuje o dozvoli za rad – objasnio je Radić te dodao da će usporedo nastojati obaviti što više “papirologije” kako bi skratili vrijeme. Radovi na žičari, dodao je, u završnoj su fazi, a najzahtjevnije bilo je probijanje trase i postavljanje stupova.
– Na trasi su 34 stupa, visine od četiri do 38 metara. Najviši je stup odmah iza stare ukrcajne postaje, a morali smo ga postavljati posebnom stotonskom dizalicom. Samo jedan element tog stupa ima šest-sedam tona
– kazao je Radić, dodajući da još moraju postaviti i čeličnu sajlu kojom će kabine kliziti, a koja je dopremljena iz austrijske tvrtke Doppelmayr, specijalizirane za gradnju žičara, odakle dolazi i sva oprema. Na skladištu u Austriji stoje i kabine i čekaju da ih se dopremi. Prvih nekoliko doći će za tri tjedna, a preostalih osamdesetak kad se završe svi radovi.
Radili i u Južnoj Koreji
Posljednjih tjedan dana na gradilištu su i Austrijanci Rene Wolf, Patrick Jagersbacher, Hansjürgen Fras i Franz Simon iz tvrtke koja ima ugovor s Doppelmayrom, a trenutačno rade na postavljanju krova na međustanici iznad bolnice Brestovac.
– Radili smo i u Kini, Rusiji, Kanadi, Norveškoj, Finskoj, Južnoj Koreji... Ovdje ostajemo dok se žičara ne dovrši – govore dečki. Na cjelokupnoj trasi radi 200 ljudi, a najzahtjevnija je donja postaja, u kojoj će biti i kafić, trgovina sportskom opremom, penjačka stijena, dvije podzemne etaže garaže s 210 mjesta, a ispred nje i trg s velikom skulpturom medvjeda.
– To je zapravo dječja penjačka stijena visoka dva i široka oko sedam metara s antistresnom podlogom. Upravo se radi prema 3D modelu pomoću CNC strojeva – zaključio je Tomislav Jajtić,
postaje.• voditelj gradilišta donje