Zdrave radnike bez posla hitno preusmjerite na sezonske radove u poljoprivredi
Hrvatska mora ozbiljno krenuti u donošenje brzih mjera koje će osigurati sigurnu opskrbu te raditi na promjeni poslovnog modela u poljoprivredi kako bismo se približili samodostatnosti u proizvodnji hrane, a stručnjaci apeliraju:
Svaki dan novih 800 ljudi u Hrvatskoj dobije otkaz otkako je proglašena pandemija koronavirusa, a u poljoprivredi će, s druge strane, za koji dan za radnom snagom tragati kao za zlatom. COVID-19 proteklih je dana na površinu izvukao najcrnju hrvatsku priču – ovisnost o uvozu hrane. Domaća proizvodnja i dalje pada, u najboljem slučaju stagnira, pa smo ovih dana sretni što brojni šleperi i kamioni koji nam dovoze strano meso, voće, povrće... cirkuliraju bez puno čekanja. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi), mikro i mali poduzetnici prisiljeni su pak na prodaju i snalaženje putem virtualnih tržnica, koje traže puno više vremena, vještina i angažiranosti, a usto je vrijeme da se proizvodnja iz plastenika i staklenika preseli i na otvoreno, sije, sadi, bere te uposli i više ljudi od uže familije. Većini trgovačkih lanaca u čiju se poslovnu praksu onako mali i neudruženi ne uklapaju laknulo je s kolonama šlepera i kamiona pod pratnjom. No ostane li COVID-19 prijetnja još mjesecima, pogotovo u zemljama iz kojih najviše uvozimo, bi li te uvozne robe moglo i ponestati, pitamo se, dok domaći proizvođači u daljoj neizvjesnosti oko otkupa i plasmana te nedostatka radnika u međuvremenu smanjuju proizvodnju, kalkuliraju što i koliko.
– Sad je sezona salate koju smo sijali u siječnju, kad još nitko nije mogao predvidjeti krizu i probleme s plasmanom koji su nas zadesili u ožujku. U domaćoj proizvodnji nismo dostatni ni s čim, ali dok ima uvoza, teško nam je i ovo malo prodati. Online prodaja povrća ovih dana, naime, ide, ali samo dok ima robe – i novca, jer nezaposlenih je sve više. Stoga nam je u ovome trenutku teško računati kolike ćemo količine drugih povrtnica proizvesti, za koga i hoće li se prodati – kaže nam jedan od većih povrćara iz Zagrebačke županije, koji proizvodnju smanjuje na 30% u odnosu na prijašnje godine.
Rotkvica za jedno selo
Toliko smo ovisni o uvozu da, kada bi on stao, vlastite robe ne bismo imali ni za mjesec dana. Rotkvice proizvedemo dostatno za jedno selo. Sada prispijeva mladi luk, kojega će uoči Uskrsa biti dovoljno, no potrošit će se za 2-3 dana, govori on, čemu u prilog idu i najnovije brojke HGK o poljoprivredno-prehrambenom uvozu. Lani smo u Hrvatsku uvezli hrane za vrtoglavih 3,4 milijarde eura (25,2 milijarde kuna), za oko 350 milijuna eura (2,6 milijardi kuna) više nego godinu ranije. Za oko 40 milijuna eura porastao nam je uvoz mesa i mesnih proizvoda, ribe za oko 20 milijuna, mlijeka i mliječnih proizvoda za oko 23 milijuna, povrća za 32 milijuna, voća za 24 milijuna eura... Zemlje EU suočene sa širenjem
pandemije koronavirusa, pa tako i Hrvatska, posljednjih dana upozoravaju da poljoprivreda i proizvodnja hrane nikako ne smiju stati. Zbog paničnog stvaranja zaliha te činjenice da je dosta trenutačne radne snage izvan pogona zbog straha od bolesti, zatvaranja granica..., bojazan je da bi neke vlade mogle ograničiti izvoz osnovnih prehrambenih proizvoda kako bi osigurale domaću opskrbu s obzirom na poremećaje u nabavnim lancima. – Hrvatska bi kao velika uvoznica hrane zbog toga mogla biti na udaru u opskrbi proizvoda u kojima nismo samodostatni, prije svega svinjskog mesa, mlijeka, povrća i voća – upozorava predsjednik Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a Dalibor Kezele.
– Dodatan problem je i to što su u većini zemalja EU vlasnici OPG-ova starija populacija koja je pod posebnim udarom opasnog virusa. Čak je 59,7 posto vlasnika OPG-ova u EU starije od 65 godina, u Hrvatskoj i više, te se kao najveći izazov u poljoprivredi nameće nedostatak radne snage koji će doći do izražaja nakon što počne jača sezona poljoprivrednih radova i žetva, odnosno berba prvih kultura u voćarstvu, povrtlarstvu – kaže Denis Matijević, vlasnik Marinde i direktor konzultantske tvrtke za područje poljoprivredno-prehrambenog sektora Smarter.
S obzirom na tehnološke rokove, to će se u sljedećih 20-ak dana najprije negativno odraziti na berbu koja upravo počinje, u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici), a nastavit će se i sa sjetvom i berbom u idućim tjednima.
Traže se načini da se slobodna radna snaga, poput one koja je ostala bez posla u ugostiteljstvu, angažira i na “volonterskim” radovima u poljoprivredi, na koje bi se preusmjerio dio novčanih potpora namijenjenih nezaposlenima. Novi oblik „radnog odnosa“, odnosno angažmana nezaposlenih u poljoprivredi, zemlje poput Austrije, Njemačke i Francuske, nazivaju „poljoprivrednim patriotizmom“. Austrija i Francuska već su otvorile posebne web-stranice na kojima pozivaju nezaposlene/volontere da se prijave za sezonski rad u poljoprivredi u iduća tri mjeseca (berba šparoga, voća, povrća i slično), objašnjava Matijević. Austriji trenutačno nedostaje 5000 radnika. Ništa bolja situacija nije ni u njihovoj industriji prerade mesa gdje nedostaje čak 9000 radnika. Austrijska vlada ovih je dana apelirala na građane koji su trenutačno slobodni da se prijave. Vojska ne može pomoći jer je s policijom angažirana na sprečavanju širenja pandemije.
I u Njemačkoj se traži mogućnost zapošljavanja volontera, primatelja naknada za nezaposlene ili umirovljenika te lakši pristup tržištu rada za one koji ne dolaze iz trećih zemalja.
Čelnici FNSEA-e, glavne francuske poljoprivredne unije, upozoravaju kako će im u iduća tri mjeseca trebati 200 tisuća sezonskih radnika, posebice u predstojećoj berbi šparoga, jagoda i trešanja. Taj je nedostatak najvećim dijelom uzrokovan zatvaranjem granica nakon pandemije koronavirusa, zbog čega su ostali bez sezonaca iz Maroka, Tunisa i Španjolske. Na internetskoj stranici FNSEA-e Des bras pour ton assiette (Oružje za vaš tanjur) Francuzi se mogu registrirati i staviti na raspolaganje poljoprivrednicima kojima su potrebni radnici. Traži se samo da su dobra zdravlja, da nisu iz rizične skupine i da poštuju mjere kojima se sprečava širenje virusa. Oni koji volontiraju dobivat će dio naknade za nezaposlenost u kombinaciji s plaćom za sezonski rad u poljoprivredi – što je otprilike jednako minimalnoj plaći.
– I Hrvatska već sada mora ozbiljno krenuti u donošenje kriznih i brzih mjera koje će osigurati sigurnu opskrbu i otkloniti prepreke u proizvodnji, a nakon što kriza prođe, raditi na promjeni poslovnog modela u poljoprivredi, podizanju proizvodnje i samodostatnosti te svijesti kako su poljoprivreda i proizvodnja hrane jedne od najvažnijih strateških grana gospodarstva – napominje Matijević.
I stalno zaposleni u sezonce
Povrćari su predlagali da se sadašnji model potpora ukine te da se svakome tko svoju robu prodaje preko računa subvencionira iznos od 13%, koliko je smanjena stopa PDV-a na hranu, ali su si taj dio zadržali trgovci. – Država mora donijeti mjere povećanja poljoprivredne proizvodnje, ali ne na način da stvara nove OPGove, nego da se postojećima odblokiraju računi i omoguće neka obrtna sredstva da mogu disati i raditi – kažu nam iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara ističući kako u takvom slučaju povrćarstvo lako može biti zamašnjak poljoprivrede s obzirom na to da salati, primjerice, treba mjesec dana od sjetve do sadnje i onda još 35 dana do branja. To znači da u dva mjeseca možemo udvostručiti pa i utrostručiti neke proizvodnje.
Stanko Barbarić iz zagrebačke Fragarije, koja je jedan od najvećih proizvođača voća, povrća i sadnog materijala u Hrvatskoj, svjestan je da će biti problema s nalaženjem sezonaca u poljoprivredi. Fragaria je lani na poljoprivrednim poslovima u sezoni angažirala i 90-ak Ukrajinaca, no u tvrtki se nadaju da će u sadašnjoj krizi dio potreba namiriti sa strancima koji su već došli u Hrvatsku za potrebe ugostiteljstva i turizma, neki i s Filipina – i sada nemaju posla. Dio ih pak očekuju s burze.
Doznajemo kako su poljoprivredne tvrtke preko HUP-a tražile da se u ovim kriznim vremenima izmijeni zakon o sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi te da se i stalno zaposlenima omogući da rade sezonski.
– Za Vladu bi to bio mali korak, ali bi puno značilo proizvođačima da radnik na minimalcu u nekoj tvrtki, koji također ima obvezu plaćanja računa kao i svi drugi, može dodatno zaraditi na sezonskim poslovima. U većini razvijenijih zemalja EU radnici bez problema mogu u matičnoj tvrtki uzeti godišnji odmor i raditi kao sezonci u poljoprivredi ili izvan svog radnog vremena – a kod nas samo nezaposleni i umirovljenici – objašnjava Barbarić, kojemu će za 20-ak dana, kad krenu prve berbe jagoda, a potom i ostalog ranog voća, trešanja, malina, borovnica... te povrća trebati još najmanje 70 sezonaca.
– Po mojoj procjeni, cijeloj Hrvatskoj do kraja lipnja trebat će
Nedostatak radne snage u idućih 20-ak dana negativno će se odraziti na berbu u staklenicima i plastenicima, a nastavit će se sa sjetvom i berbom koje slijede
najmanje 7-8 tisuća sezonskih radnika u poljoprivredi, a kako oni nisu registrirani u zavodu za zapošljavanje da rade za nas, nego imaju knjižicu u koju im poslodavac lijepi tzv. markice, bit će problema s propusnicama za kretanje, što bi moglo naštetiti proizvodnji. To se mora riješiti. I EK je ovih dana upozorio članice da se mora omogućiti nesmetan transport roba, ali i sezonskih radnika u poljoprivredi – kaže Barbarić. Europu je Drugi svjetski rat naučio da oko velikih gradova uvijek moraju biti veliki prstenovi voća i povrća, jer ono najmanje podnosi transport, potom stoke pa žitarica.
– A mi smo zakonom o poljoprivrednom zemljištu definirali da svatko tko ima tri ovce ima prednost pri dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta. Zato i jesmo tu gdje jesmo, umjesto da konačno definiramo poljoprivrednu strategiju kojom ćemo poticati ono što nam treba da ne oskudijevamo ni u dobru ni u zlu – poručio je Barbarić.
– Problem sa samo jednom inficiranom osobom može zaustaviti cijele pogone i dodatno opskrbu dovesti pod upitnik. Zbog toga je hitno potrebno imati plan i razrađene sve B opcije, ne samo na razini kompanija nego i sektora u cjelini. U ovim okolnostima jasno je vidljivo da je dostupnost hrane stanovništvu i pitanje nacionalne sigurnosti – kazala je Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.
Vlada je ovih dana za pomoć poljoprivrednicima odlučila da će se kod javne nabave ubuduće morati uzimati najmanje 60 posto domaćih poljoprivrednih proizvoda ili prerađenih u Hrvatskoj, no dok se ne digne proizvodnja, to je teško ostvarivo...