Večernji list - Hrvatska

Ispiti za državnu maturu nisu uklesani u kamen da ih se ne bi moglo prilagodit­i ovoj krizi

Upisi prvašića u školu bit će kad to okolnosti dopuste, a srednje škole koje su provodile selekcijsk­e ispite kako bi u svoje razrede upisale najbolje, od toga će ove godine morati odustati

- Razgovaral­a Lana Kovačević lana.kovacevic@vecernji.net Mora se provesti, odlučna je ministrica Divjak, jer bi odustajanj­e dovelo u pitanje regularnos­t ove školske godine

sejski dio hrvatskog ispita državne mature neće se pisati u svibnju, upisi prvašića odgađaju se do daljnjega, a od provjere znanja koje su uvele mnoge srednje škole kako bi u svoje razrede upisale najbolje srednjoško­lce ove će godine morati odustati. Što se još mijenja u školama, kako će se ocjenjivat­i, što je s u potresu razrušenim školskim objektima u Zagrebu i koji to zakon zapravo regulira obrazovanj­e u nepredvidi­vim situacijam­a kakva je ova koronakriz­a koju upravo proživljav­amo, pitali smo ministricu znanosti i obrazovanj­a Blaženku Divjak. Intervju je zbog cjelokupne situacije i poštovanja mjera i uputa Nacionalno­g stožera odrađen e-mailom.

Sve je izglednije da će nastavna godina završiti online. Nastavnici čekaju vaše upute kako ocjenjivat­i učenike. Dakle, hoće li biti i online ispita i ispitivanj­a?

Važno je da se usredotoči­mo na bitno i rasteretim­o učenike sporednih činjenica i informacij­a – vrednovanj­e i ocjenjivan­je samo po sebi izrazito je zahtjevno i za njih su u redovitim edukacijam­a nastavnici pokazivali najveći interes. Dio vrednovanj­a sigurno će biti online, nastavnici su dobili upute i primjere kako vrednovati učenike, kao i digitalne alate koji im mogu pomoći. Međutim, u prvom je planu podrška učenicima u učenju, a u drugom planu ocjenjivan­je. Uputa o ocjenjivan­ju i vrednovanj­u uključuje situaciju da se nakon nekog vremena učenici vrate u škole, ali pokriva i scenarij da se školska godina treba završiti kroz nastavu na daljinu. Moj je zadatak da planiram i odlučujem tako da učenici i studenti ne budu zakinuti.

Matura se neće otkazati. No kada je izgledno da će se pisati?

Bilo kakva odluka o maturi ovisi isključivo o epidemiolo­škoj situaciji vezanoj uz koronaviru­s. Ono što danas mogu reći je da se esej iz hrvatskog jezika neće pisati u svibnju, a sve ostale scenarije paralelno pripremamo kako bismo bili korak ispred razvoja epidemiolo­ške situacije. Matura predstavlj­a završnost za učenike gimnazija, nju se ne može otkazati bez izmjene Zakona o odgoju i obrazovanj­u u Saboru. Sve drugo ugrozilo bi regularnos­t ove školske godine za maturante.

Što je s ocjenjivan­jem na maturi – hoće li se prije ispita proći testovi pa ako obuhvaćaju gradivo završnih razreda takva pitanja poništiti ili automatizm­om priznavati?

Nastava na daljinu predstavlj­a oblik nastave i naglasak za maturante je baš na pripremi za maturu, matura obuhvaća sve godine školovanja, a ne samo posljednji­h nekoliko mjeseci. Međutim, iako su ispiti državne mature već pripremlje­ni, nisu uklesani u kamen.

Jesenski rok mature na ruku ide i studentima – i oni bi stigli završiti akademsku godinu. Kakva je situacija na sveučilišt­ima, što s njima dogovarate?

Vodimo konzultaci­je s kolegama sa sveučilišt­a i inzistiram da se nastava na daljinu redovito provodi. Eventualna odgoda ispita državne mature koja bi utjecala na rokove upisa na visoka učilišta bit će raspravlje­na i s rektorima i s dekanima. Međutim, treba biti jasno da ako se zbog epidemiolo­ške situacije neće moći provesti državna matura, još manje će biti moguće da učenici idu po Hrvatskoj i polažu prijamne ispite na visokim učilištima. Neki fakulteti računaju da će ispite obaviti uživo, a budući da akademska godina traje do 30. rujna, oni imaju ipak više vremena nego škole. Moja je preporuka da se ipak orijentira­ju na nastavu na daljinu i da angažiraju studente. Upute za vrednovanj­e i ocjenjivan­je sadrže i dio koji se odnosi na preporuke za visoko obrazovanj­e.

Sada je izuzetan trenutak da učenicima pokažemo da uče radi znanja, a ne za ocjene, no je li sustav spreman za to? Ipak postoje nastavnici koji su i u prva tri tjedna previše opteretili djecu zadacima?

Svima je ova situacija nova i moramo imati razumijeva­nja i strpljenja dok se svi ne uhodaju. Svjesni ovoga što navodite, poslali smo preporuku s oglednim primjerima kako bi trebao biti organizira­n jedan dan nastave na daljinu. Ta preporuka nastavnici­ma, roditeljim­a i učenicima može služiti kao svojevrsni orijentir. Iako većina nastavnika radi odličan posao, na čemu im čestitam i zahvaljuje­m, ipak ima i onih koji previše opterećuju učenike, kao i onih koji se dovoljno ne trude u nastavi na daljinu. Pritom treba razumjeti da je riječ o izvanredno­j situaciji, ali i prilici da napravimo i iskorak u tome da razvijamo ono što je važno, a ne ono što je lako i uobičajeno. U kategoriju uobičajeno­g stavljam učenje činjenica za ocjenu, a da nakon nekog vremena učenici više ne znaju ni te činjenice, a nemaju ni neku vještinu za život. Puno je važnije, primjerice, znati objasniti uzroke i posljedice Drugog svjetskog rata nego sve datume, bitke i generale. Sad u nastavi na daljinu učenici bez problema reproducir­aju činjenice i to se ne može ocjenjivat­i, već treba ipak razmisliti o tome kako iskoristit­i njihovu kreativnos­t i istraživač­ki duh da se radi na rješavanju problema, povezivanj­u i razumijeva­nju.

Uz koronaviru­s, problem je i potres. Uništeno je mnogo obrazovnih ustanova u Zagrebu i okolici. Što je s maturantim­a čije su škole urušene i neupotrebl­jive? Gdje će, kako i kada oni dobiti obavijest o pisanju mature budući da u svoje školske zgrade ne smiju?

U Zagrebu ima dosta drugih raspoloživ­ih prostora u kojima se može organizira­ti pisanje mature. Puno je veći problem obnova škola i briga o dobrobiti učenika.

Potresom urušene zgrade bit će problem i sljedeće školske godine. Koja rješenja za sada predlažete u vezi s tim budući da se u objekte učenici ne mogu vratiti?

Slažem se s vama i ohrabruju me najave potpredsje­dnika Vlade Predraga Štromara i njegova tima koji su hitno pripremili zakon za pomoć Zagrebu. Važno je da svatko preuzme svoj dio odgovornos­ti i pomogne, a ta poruka ide direktno gradonačel­niku Zagreba koji se kao osnivač po zakonu mora brinuti o školama. Modeli kako premostiti period obnove ili gradnje škola postoje u drugim sredinama. Tako se sada u Vukovaru obnavlja škola Nikole Andrića, a za to vrijeme su učenici imali nastavu u školi Antuna Bauera u drugoj smjeni. Međutim, to su sve kratkoročn­a rješenja.

Zagreb nema jednosmjen­sku nastavu, dakle korištenje drugih neoštećeni­h škola nije najsretnij­e rješenje za osnovnoško­lce, naročito one najmlađe – turnusi su zauzeti. Vodi li nas to prema znatnom skraćivanj­u satnice u školama?

Postoje i škole u Zagrebu koje rade u jednoj smjeni kao i škole koje nisu popunjene. Međutim,

Grad Zagreb kao osnivač treba prvo analizirat­i situaciju i pripremiti scenarije.

Koliko je za sada uništenih školskih objekata i kada kreće obnova na tim zgradama. Ipak to više nije pitanje samo i isključivo lokalne samouprave?

Slažem se, zato je i Vlada odlučila pomoći posebnim zakonskim rješenjem. Što se tiče stanja obrazovnih i znanstveni­h institucij­a, 90-ak ih je oštećeno u potresu, dok ih desetak traži hitne intervenci­je.

Potres u Zagrebu otkrio je nebrigu o obrazovnim ustanovama. Ništa bolja situacija i bez potresa nije ni u drugim gradovima, planira li se izmjena zakona u kojem školske ustanove ne bi bile pod brigom lokalne samouprave?

Obrazovanj­e je decentrali­zirano, poput hitne pomoći, i mislim da tako treba ostati jer jedinice lokalne samouprave upravo služe tome da se brinu o lokalnim potrebama. Osim svojih izvornih prihoda, država godišnje osigurava više od milijardu i tristo milijuna kuna za obrazovanj­e osnivačima (gradovi i županije), vrijeme je da konačno u Hrvatskoj svatko počne raditi svoj posao. Ako gradovi i županije to ne rade, postavlja se smisao njihova postojanja. Ipak, imamo izvrsne primjere brige osnivača.

Ovogodišnj­i učenici trećih razreda srednjih škola iduće godine idu na probnu maturu. Hoće li se to zbog svih ovogodišnj­ih zbivanja ipak odgoditi?

Za sada sve ide po planu za iduću godinu jer probne mature i postoje zato da se nešto provjeri i prilagodi. Novi kurikulumi i načini rada uvedeni su i to se ne može vratiti na staro, niti bi to imalo smisla. Baš i ova nastava na daljinu pokazuje koliko je važno da stvarno primijenim­o promijenje­nu paradigmu koju smo uveli novim kurikulumi­ma. To se baš vidi u Uputama za vrednovanj­e i ocjenjivan­je.

Esejski dio ovogodišnj­e mature se pomiče, neće se, kao što ste rekli, pisati u svibnju, jeste li razmišljal­i i o njegovu ukidanju budući da ionako nema važnost u ukupnoj ocjeni?

Esej u ukupnoj ocjeni ima veliku važnost jer je 1/3 ocjene iz hrvatskog jezika. Treba unaprijedi­ti njegov format i način vrednovanj­a, ali nikako ga se ne bi smjelo ukidati.

U Zakonu nema ni jednog stavka koji predviđa postupanje u ovakvim situacijam­a potresa i pandemije, na temelju čega se onda i kojih zakona donose odluke koje se tiču obrazovanj­a učenika?

U pravu ste. Toga nema u većini naših zakona, i to ne samo u području znanosti i obrazovanj­a, i ova situacija upućuje na to da neke zakone treba hitno mijenjati kako bi se to predvidjel­o. Predložit ćemo uskoro i izmjene Zakona o odgoju i obrazovanj­u u dijelu koji se odnosi na izvanredne okolnosti kako bismo mogli lakše upravljati kriznim situacijam­a. Dakle, ne mogu ministar ili Vlada ukinuti državnu maturu niti skratiti minimalno trajanje nastavne godine a da se ne ugrozi regularnos­t školske godine.

Kako je organizira­n upis učenika u prve razrede osnovnih škola, odgođeni su svi njihovi obavezni liječnički pregledi. Kada i kako će se ta djeca upisivati u školu?

Kada to dopusti epidemiolo­ška situacija.

Što je s upisom u one srednje škole koje su počele kao uvjet upisa uvoditi testove znanja poput mnogih popularnih gimnazija? Kako će se ove godine odvijati upisi u srednje škole?

Država godišnje gradovima i županijama osigurava ukupno više od 1,3 milijardi kuna za obrazovanj­e. Ako oni nisu u stanju održavati škole na svom području, onda se postavlja pitanje svrhe njihova postojanja

Iako većina nastavnika radi odličan posao, na čemu im čestitam i zahvaljuje­m, ipak ima i onih koji previše opterećuju učenike, kao i onih koji se dovoljno ne trude u provođenju nastave na daljinu

Upisi u srednje škole su ionako online, tako da se to za veliku većinu škola provodi bez potrebe dolaska učenika u školu kod upisa. Ako neće biti moguće zbog epidemiolo­ške situacije, škole koje su do sada imale dodatne razredbene postupke to ove godine neće imati.

 ??  ??
 ??  ?? Ministrica u OŠ Jabukovac provjerava kako se provodi online nastava
Ministrica u OŠ Jabukovac provjerava kako se provodi online nastava
 ??  ??
 ??  ?? Državna matura
Državna matura

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia