Ovog Uskrsa i zeko ostaje doma – kupujmo odgovorno!

I članak 16. Ustava omogućuje da se zakonom ograničavaju prava i slobode građana kako bi se zaštitilo prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak, javni moral i zdravlje ljudi, samo što svako ograničenje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem, istaknuo je i predsjednik Ustavnog suda čim je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio da će tražiti od Ustavnog suda da riješi dvojbu. Na temelju te ustavne ovlasti donesen je niz zakona koji zadiru u naša prava i slobode, ali ne dvotrećinskom većinom (osim zakona o manjinskim pravima), nego kvalificiranom, koja se traži za (organske) zakone koji se tiču ljudskih prava i temeljnih sloboda... Prema članku 17. Ustava, u doba “velikih prirodnih nepogoda” pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti, a o tome odlučuje dvotrećinska većina svih zastupnika.

Riječ je o onoj većini zbog koje Vlada Zorana Milanovića nije uspjela izmijeniti Ustav, odnosno s kojom je uz prilično muke, te uz kontroverzne političke kompromise i uz zabrinjavajuće otezanje procedure, imenovan aktualni saziv Ustavnog suda. Riječ je o većini od koje sve vlasti bježe kao vrag od tamjana i kad je stanje redovno, a kamoli kad je stanje takvo da traži hitne mjere.

Upravo stoga je prof. dr. sc. Branko Smerdel sažeto prokomentirao Milanovićevo tumačenje za

N1: “Sabor tri tjedna nije u stanju donijeti odluku o prvoj predloženoj mjeri – praćenju mobitela. Ali je trebao dvotrećinskom većinom donijeti sve brojne do sada poduzete mjere”.

POSTOJI LI

RIZIK PLAĆANJA ODŠTETE POGOĐENIMA IZVANREDNIM MJERAMA ZAŠTITE OD ZARAZE?

Prof. Smerdel je predsjednikovo tumačenje o riziku plaćanja odštete prokomentirao na Facebooku: “Stožer je, kaže Predsjednik, neustavan jer nije zapisan u Ustavu i zakonima, a poduzete mjere omogućit će brojne tužbe. Kako je to moguće? Gdje je tu pravna logika ili politička namjera?”, napisao je Smerdel.

Predložena mjera jedino može dovesti do toga da bude otkrivena osoba koja prekrši samoizolaciju. Čak i da Ustavni sud naknadno poništi takvu mjeru zbog neustavnosti, jedina bi posljedica bila da bi počinitelju bio vraćen novac kojim je platio novčanu kaznu.

Prof. Smerdel već je ranije odagnao teze oporbe o aktivaciji članka 17. Ustava, što je okvalificirao kao “neviđeno drzak spin ili nerazumijevanje”, odnosno politikantstvo. “Zahtjev za dvotrećinsku većinu nema nikakve ustavne osnove, a potpuno bi paralizirao vlasti nadležne za brze reakcije, ili pak vodio neredima”, ustvrdio je Smerdel.

Podržao ga je i prof. dr. sc. Mato Palić s Katedre za ustavno pravo u Osijeku, koji je već ranije predsjedniku uzvratio da je pogriješio jer se nadzor mobitela može propisati zakonom sa 76 glasova zastupnika. I bivša predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec ustvrdila je da na izvanredno stanje ne treba ni pomisliti, a kamoli ga izazivati, te da se može primijeniti kao u nizu slučajeva do sada članak 16. Ustava. Na koncu i predstečajne nagodbe u vrijeme Vlade Zorana Milanovića uvelike su kršile prava osobito malih poslovnih subjekata i drugih vjerovnika pa tada nije aktiviran članak 17., kao ni u slučaju “švicaraca”.Doc. dr. sc. Ana Horvat Vuković i prof. dr. sc. Đorđe Gardašević sa zagrebačkog Pravnog fakulteta smatraju da je članak 17. Ustava zaštita protiv zloporabe, odnosno osigurač od prevlasti obične većine koja nosi Vladu, a i prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica riječke Katedre za ustavno pravo, inzistira na dvotrećinskoj saborskoj većini, uz uvjet poštivanja načela razmjernosti.

Naše su prodavaonice opskrbljene, a mi dajemo sve od sebe da vam ni ovog Uskrsa ništa ne nedostaje