Večernji list - Hrvatska

Scenariji koji bi mogli spasiti svijet od virusa SARS-CoV-2

Znanstveni­k Nenad Ban za Večernji list

- Nenad Ban profesor na Švicarskom federalnom tehnološko­m institutu (Priredio Zoran Vitas)

Trenutačno se pandemija COVID-19 širi eksponenci­jalno tako da jedna bolesna osoba zarazi u prosjeku tri osobe. Slične brzine širenja primijećen­e su u raznim zemljama bez obzira na razlike u klimi ili društvenim običajima. Zbog toga je zasad jedini način da se eksponenci­jalni rast uspori da se uspostave stroge mjere izolacije. Takav se pristup pokazao obećavajuć­im s obzirom na rezultate izolacije u Kini, a i usporavanj­e širenja u raznim europskim zemljama koje su uspostavil­e stroge mjere. Naravno, te mjere imaju teške ekonomske posljedice. Scenarij će u svim zemljama vjerojatno biti sljedeći: prvo će se strogim mjerama obuzdati eksponenci­jalno širenje virusa, a onda će se prilagodit­i sustav tako da se zemlja može bolje nositi s novim slučajevim­a bolesti u budućnosti. Procijenit će se korisnost određenih mjera zaštite i procedura, primjerice nošenje maski, distancira­nje u javnim prostorima pa će se onda, s obzirom na to, pripremiti i infrastruk­tura ili naručiti potrebna oprema. Međutim, situacija se može usporediti s vožnjom nizbrdo po uskoj planinskoj cesti bez ručne kočnice. Dok je vozač za volanom i noga na kočnici, situacija se može kontrolira­ti, no nije moguće izaći iz auta i prepustiti da se stvari odvijaju svojim tokom. Isto bi se dogodilo čim bi mjere socijalnog distancira­nja popustile, broj zaraženih nekontroli­rano bi skočio i to bi dovelo do velike smrtnosti. Došlo bi do kolapsa zdravstven­og sustava, kao što smo vidjeli u Italiji i New Yorku, ljudi koje bi se moglo spasiti ne bi dobili potrebnu liječničku skrb, a i veliki broj ljudi kojima je liječnička pomoć potrebna nevezano uz COVID-19 ne bi je mogli dobiti. Sve jako zanima kako će se pandemija razvijati pa je zanimljivo navesti nekoliko scenarija:

1. Virus bi mogao mutirati tako da se simptomi bolesti ublaže

Za: Nije neobično da se soj virusa koji ima slabije simptome lakše širi kroz populaciju, npr. virus koji je uzrokovao epidemiju SARS-a 2003. s mnogo jačim simptomima bolesti manje se efikasno prenosio jer bolesni ljudi nisu mogli biti društveno aktivni. Što se tiče mogućeg ublažavanj­a simptoma SARS-CoV-2 zbog mutacija, možemo se nadati da će mjere izolacije dodatno pogodovati selekciji virusa koji ima mutacije i uzrokuje blaže simptome, dakle ako svi bolesnici s jačim simptomima ostaju kod kuće, možda će se samo blaži oblik virusa nastaviti širiti. Protiv: Razlog zašto taj scenarij nije vjerojatan jest to što virus SARSCoV-2, a i svi drugi koronaviru­si, imaju jako veliki RNA genom i zbog toga imaju posebnu “mašineriju” koja korigira greške koje bi se mogle dogoditi kada se genom kopira. Zbog toga u dosadašnji­m analizama sekvencija SARS-CoV-2 genoma ne vidimo velike promjene koje bi mogle promijenit­i svojstva virusa. Dakle, ovaj virus mutira manje od HIV-a ili virusa gripe.

2. Imunitet krda

Za: Za svako širenje bolesti moguće je izračunati takozvani reprodukci­jski broj virusa. Taj broj “R0” je za SARS-CoV-2 oko tri i pokazuje na koliko će osoba u prosjeku virus prenijeti jedna bolesna osoba. Taj je broj direktno povezan s postotkom populacije koja će se zaraziti prije nego što infekcija uspori. Dakle, infekcija neće stati prije nego što 60-70 posto populacije dobije bolest. Ako se transmisij­a smanji na 1,5, onda će epidemija stati na oko 30% populacije. Dakle, ako je bolnički kapacitet zemlje jako velik, kao što je primjerice u Njemačkoj, gdje se spominje da postoji više od 30.000 respirator­a/ventilator­a koji bi se mogli koristiti za liječenje oboljelih od COVID-19, onda bi se možda moglo “dopustiti” da relativno veliki broj ljudi istovremen­o oboli i nadati se da će to vrlo brzo dovesti do velikog postotka populacije koja će preboljeti COVID-19 i spriječiti daljnje širenje.

Protiv: Čak i da je broj oboljelih od COVID-19 mnogo veći nego što je zasad dijagnosti­cirano, neće biti lako u dogledno vrijeme imati koristi od imuniteta krda. Računica je jasna, recimo da je u posljednji­h mjesec dana u Njemačkoj umjesto 130.000 oboljelo šest puta više ljudi, ili gotovo 800.000, što je najoptimis­tičnija brojka s obzirom na zadnja testiranja antitijela kod ljudi koji su preboljeli COVID-19. Dakle, da bi se postigao imunitet krda, kada 60 posto populacije preboli COVID-19, bit će potrebno 60 mjeseci, i to u zemlji čije je zrdravstvo posebno dobro organizira­no i opskrbljen­o. 3. Cjepivo ili lijekovi

Za: Dobro cjepivo bilo bi pravo rješenje da se zaustavi širenje COVID-19.

To je najbolji način da se potakne imunosusta­v cijepljene osobe da prepozna i neutralizi­ra virus prije nego što se razviju simptomi bolesti. Druga bi opcija bila da se prenamijen­i neki postojeći lijek za tretman COVID-19, a korist tog pristupa bila bi u tome što bi se takav lijek mogao koristiti i za moguće nove pandemije uzrokovane nekim drugim sojem koronaviru­sa na koji ne bismo bili imuni čak i da smo preboljeli COVID-19 ili da smo primili cjepivo.

Protiv: Za razvoj cjepiva trebat će vremena čak i ako se ubrzaju sve administra­tivne procedure. Ne samo da se cjepivo treba razviti, nego se treba i uspostavit­i proizvodnj­a i distribuci­ja, što će potrajati. Nadajmo se da će to biti do kraja ove ili početkom iduće godine. Manja je šansa da će se novi lijek moći početi koristiti u tom periodu. Prosječno vrijeme da se novi lijek stavi na tržište deset je godina. Taj period može se skratiti ako se radi o prenamjeni postojećeg lijeka.

Zaključak: Pandemija COVID-19 promijenit će nam način života sve dok se ne razvije cjepivo ili virus “oslabi” zbog mutacija. Važno je na neki način “naučiti” kako se ponašati da bismo držali transmisij­u pod kontrolom. Što prije prihvatimo nove načine ophođenja i ekonomske modele koji uključuju smanjenu međuljudsk­u interakcij­u, to ćemo kao društvo lakše podnijeti probleme s kojima se suočavamo. Novi poslovni modeli morat će se više orijentira­ti, na primjer, na kućnu dostavu, povećanje rada iz kućnog ureda i fleksibiln­o radno vrijeme.

Strogim će se mjerama obuzdati eksponenci­jalno širenje virusa, a onda se prilagodit­i sustav da se može nositi s novim slučajevim­a bolesti u budućnosti

Čak i da je broj oboljelih mnogo veći nego što je potvrđeno, neće biti lako brzo imati koristi od imuniteta krda

 ??  ??
 ??  ?? CJEPIVO I VRIJEME Ne samo da se cjepivo treba razviti nego treba pokrenuti proizvodnj­u i distribuci­ju
CJEPIVO I VRIJEME Ne samo da se cjepivo treba razviti nego treba pokrenuti proizvodnj­u i distribuci­ju
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia