Kakvo opuštanje, ne budimo smiješni, gledajte Kinu nakon 70 dana!
Ma kakvo opuštanje, ne budimo smiješni. Ne opuštaju se ni svjetski prvaci u borbi s koronavirusom. Vijetnam, koji u posljednjih deset dana bilježi svega 29 novih slučajeva zaraze, te je to jedina država s više od 200 zaraženih (262) bez smrtnog slučaja uzrokovanog koronavirusom. Singapur, premda je i dalje na osam mrtvih, u proteklih pet dana bilježi najveća povećanja broja zaraza, višestruko veća od najvećeg do 4. travnja od samo 75 slučajeva; i Japan već četiri dana ima dosad najveće dnevne poraste zaraza, iznad 600, a u nedjelju su imali i 15 mrtvih, devet u subotu, u oba slučaja nikad više.
Južna Koreja je 3. ožujka bila na vrhuncu širenja zaraze s 851 novim slučajem, ali unatoč masovnim testiranjima, korištenju digitalne tehnologije, maskama i disciplini nakon četrdesetak dana još imaju tridesetak novih slučajeva dnevno te, iako nikad nisu imali više od devet mrtvih (i to samo jedan dan), i dalje broje mrtve, po troje proteklih dana. Turska se dugo odlično držala po službenim brojkama jer su 15. ožujka bili na svega 18 potvrđenih slučajeva zaraze, dok su u subotu imali povećanje od 5138 slučajeva te već 12 dana od 63 do 98 mrtvih. I konačno, primjer Kine, koji nam je proteklih tjedana budio nadu.
Nije zabrinjavajuće što već dva dana, prvi put od 17. veljače, broj aktivnih slučajeva zaraze u Kini više ne opada, već je narastao, kao ni to što je nakon 37 dana prvi put broj novozaraženih dosegao troznamenkasti iznos. Jer, od 108 novih slučajeva zaraze, 98 ih je stiglo iz inozemstva. Problem je ako jučerašnje povećanje od 10 slučajeva lokalne transmisije nije iznimka. S tim da je i prethodnih pet dana potvrđeno još 15 takvih slučajeva, pa ukupno 25 u šest dana ne sluti na dobro s obzirom na to da su u prethodna 22 dana imali samo 19 slučajeva lokalne transmisije. Kina je jučer imala još samo 1156 slučajeva zaraze, a od 21. ožujka imali su ukupno 1183 slučaja zaraze. Cijelo to vrijeme zabilježili su 42 slučaja lokalne transmisije, koliko bi ih sada bilo da nisu “uvezeni” preostali slučajevi zaraze.
Kina je svoj vrhunac širenja zaraze imala 4. veljače kad su imali najveći dnevni porast zaraženih (3884), 17. veljače najveći aktivni broj zaraženih (58.016) i najveći broj od 150 mrtvih 23. veljače. Sedamdeset dana od vrhunca zaraze u Kini još su oči svijeta uprte u njih s pitanjem jesu li uspjeli pokoriti virus. U Italiji je vrhunac zaraze bio 21. ožujka, šest dana poslije imali su najveći dnevni broj mrtvih (919), dok aktivni slučajevi još rastu i iznad sto tisuća. Španjolska je na vrhuncu širenja zaraze bila 26. ožujka (8271 premda su i tjedan poslije imali porast od 8195) te 2. travnja najveći dnevni broj mrtvih 961. Francuska je, čini se, prošli tjedan bila na vrhuncu širenja virusa, UK i Nizozemska 10. travnja, Švedska 8. travnja, Danska 7. travnja, Belgija 28. ožujka, Njemačka i Norveška 27. ožujka, Austrija 26. ožujka, Švicarska 20. ožujka, dok je za Tursku preuranjeno reći je li njihov vrhunac bio u subotu s 5138 novih slučajeva. Svijet je zasad na vrhuncu širenja zaraze bio 3. travnja kad je broj zaraženih u 24 sata povećan za 101.736, dok je najveći dnevni broj mrtvih bio 7. travnja 7385.
Hrvatska je zasad svoj vrhunac imala 1. travnja s 96 slučajeva. Ali, ne smijemo zaboraviti primjer recimo susjedne Srbije, u kojoj su nakon smijeha na račun koronavirusa u kratkom vremenu stigle suze. To što danas dobro stojimo, u samo tjedan dana može se pretvoriti u katastrofu.
Dakle, pod uvjetom da se ne dogode novi tzv. pikovi širenja zaraze, ovdje pobrojene europske zemlje za 70 dana od njihovih vrhunaca širenja zaraze trebale bi se naći gdje je danas Kina. Naravno, teoretski, i to pod uvjetom karantene, izolacija, poštovanja fizičke distancije i higijenskih mjera na isti način kao i u Kini. I ne zanemarujući bitnu okolnost da su europski razmjeri problema širenja zaraze neusporedivo veći nego što ih je imala Kina.
Već i Belgija, a uskoro će Njemačka pa i Nizozemska, već sada ima veći broj mrtvih nego što ih je Kina imala, a zbog barem desetak puta više zaraženih, uz još prisutan trend znatnog porasta te zbog utjecaja drugih faktora, zaraza u Europi može samo sporije jenjavati nego u Kini. Znači, malo je nade za ovogodišnju turističku sezonu čak i pokaže li se smanjena aktivnost virusa s ljetnim danima iako Brazil, Ekvador pa i širenje virusa u sjevernoafričkim zemljama baš i ne budi nadu.
Statistička se analiza dosad pokazala kao vrlo pouzdan saveznik u predviđanju dinamike širenja zaraze koronavirusa.
Europa bi najranije polovicom lipnja mogla biti tamo gdje je Kina danas, no s obzirom na razmjere virusnog problema u Europi te druge faktore utjecaja, zaraza može jedino sporije jenjavati