Što ako erumpira: pepeo će zaustaviti promet i rušiti kuće
Planina Fuji u blizini Tokija posljednji je put jako erumpirala 1707., a Japanci se sada spremaju na novu kataklizmu koja bi grad mogla prekriti s 490 milijuna prostornih metara vulkanskog pepela
Japanski list Asahi Shimbun objavio je analizu koju je napravila japanska vlada prema kojoj bi u slučaju erupcije vulkana u planini Fuji šire područje grada Tokija praktički prestalo funkcionirati unutar nekoliko sati. Analiza je zasnovana na simulaciji pune erupcije vulkana koji se nalazi nedaleko od japanskog glavnog grada. Prvi je put takva analiza napravljena u novije doba. Panel stručnjaka koje je okupila japanska vlada upozorio je da bi ishod bio razoran, mogućnosti prijevoza uvelike bi bile onemogućene, ceste praktički neupotrebljive, nestalo bi struje, a i to bio tek početak.
Deset puta više od tsunamija
Zaustavila bi se i opskrba hranom i drugim potrepštinama, i to u slučaju da se na grad spusti tek manja količina vulkanskog pepela. Tako nešto nije nepoznato jer povijest bilježi erupcije Fujija, no u novije doba nisu se radile simulacije scenarija što bi bilo da se ponovi jaka erupcija poput one iz 1707. godine. U analizi objavljenoj 31. ožujka procijenjeno je kako bi se šire područje Tokija našlo ispod 490 milijuna kubičnih metara vulkanskog pepela, što je nekih deset puta više od nanosa koje je trebalo maknuti nakon potresa i tsunamija 2011. godine. Vladino Središnje vijeće za upravljanje katastrofama procijenilo je da bi erupcija koja bi trajala dva tjedna te eventualni vjetrovi koji bi puhali u smjeru središta Tokija uzrokovali da se i dijelovi regije Kanto nađu pod pepelom. Nakon 15 dana sloj pepela u tokijskoj jedinici Shinjuku bio bi debeo 10 cm, oko tri centimetra u prefekturi Chiba, dva centimetra u Yokohami i oko čak 30 cm u prefekturi Kanagawa. Podvlači se, međutim, da bi krajnji ishod ovisio o vremenu te smjeru vjetra i njegovoj brzini. Ako bi kišilo, već tri centimetra pepela koji bi pao na ceste učinilo bi ih neupotrebljivima za sva vozila s pogonom na dva kotača. Već s pola centimetra došlo bi do ogromnih zastoja u prometu zbog loše do nikakve vidljivosti. Odbor je izračunao da bi u slučaju nanosa od samo tri centimetra bilo potrebno tisuću buldožera i drugih teških strojeva koji bi morali raščišćavati ceste tri dana kako bi se omogućio prolaz vozilima hitnih službi. Već s minimalnim količinama vulkanskog pepela zaustavila bi se željeznica i to bi se u svim dijelovima Tokija osjetilo već tri sata poslije erupcije, a učinak bi se na širem području Tokija osjetio već drugog dana. Aerodromske bi piste bile neupotrebljiva uz nanose vulkanskog pepela od tek 0,04 do 0,20 cm. Kako se i velik broj letova prema Tokiju odvija upravo preko planine Fuji, vrlo vjerojatno bi došlo i do znatnog smanjenja broja letova.
Bolesnici prvi na udaru
Zbog slabe vidljivosti u Tokijski zaljev ne bi mogli uplovljavati veliki brodovi. Velika je mogućnost i prekida opskrbe električnom energijom već zbog 0,3 cm vulkanskog pepela u kombinaciji s kišom. Termoelektrane ne bi bile u stanju isporučivati energiju kad bi palo više od šest centimetara pepela. Prekinule bi se i mobilne veze ako bi se pepelom potpomognutim kišom prekrile bazne stanice. Poremećena bi bila i opskrba vodom, ili zbog nečistoća koje bi ušle u sustav ili naprosto zbog prekida sustava. Ako bi se na krovovima drvenih kuća skupilo više od 30 cm pepela natopljenog kišom, one bi se jednostavno srušile. Stanovnici Tokija s bolestima respiratornog sustava poput astme ili bronhitisa osjetili bi pogoršane simptome. Iako Fuji ne pokazuje znakove da bi mogao erumpirati, u izvještaju odbora upozorava se da bi moglo biti teško nastaviti s uobičajenim životom i gospodarskom aktivnošću u slučaju takve kataklizme. Ipak, u izvještaju je od lokalne samouprave i javnih kompanija koje upravljaju elementima infrastrukture zatraženo da sastave planove upravljanja u slučaju katastrofe.
Studiju je naručila japanska vlada te je od lokalne samouprave i javnih kompanija tražila da sastave planove upravljanja u slučaju katastrofe