Kako su pandemije mijenjale svijet
Prvi rezultat Vladinih mjera - 5000 ljudi vraćeno na posao
MMF i Svjetska banka predviđaju da će hrvatsko gospodarstvo doživjeti tektonske promjene: očekivani pad je između 6 i 9 posto, ali već 2021. godine dolazi oporavak
Pandemija AIDS-a u drugoj polovici prošlog stoljeća prisilila je svijet da preispita svoje stavove o seksualnosti, odnosno homoseksualnosti te je osvijestila činjenicu da nema bolesti koja se pojavljuje u trećem svijetu, a da se ne pojavi ubrzo i u suvremenom.
I druge pandemije koje su poharale svijet u posljednjih dvije tisuće godina ljudske civilizacije bile su od ključne važnosti za tijek povijesti i presudno su utjecale na društvene, ekonomske i geopolitičke odnose. Propast Rimskog Carstva i Bizanta, raspad feudalnog sustava, poboljšanje uvjeta života za kmetstvo, kolonizacija američkih kontinenata, ali i porast brige o higijeni, razvoj cjepiva i moderne medicine događaji su koji su bili popraćeni epidemijama kuge, kolere, velikih boginja, raznih tipova gripe…
Danas su znanstvenici, filozofi, umjetnici, političari i gospodarstvenici opsjednuti pitanjem kako će svijet izgledati nakon bolesti COVID-19, koja je zahvatila čovječanstvo u trenutku kada je svijet globalniji nego ikad i kada društvo i politika više nego ikada prije ovise o gospodarskim odnosima. Stoga ne čudi da su se gotovo paralelno s epidemiološkim u većini zemalja uvodile i mjere za ublažavanje utjecaja pandemije na gospodarstvo.
Hrvatska se ubraja u krug zemalja u kojima je središnja vlast najviše posegnula u vlastiti budžet kako bi sačuvala ekonomsku aktivnost, a ekonomski analitičar Velimir Šonje procjenjuje da samo Njemačka i SAD imaju veći fiskalni učinak mjera od Hrvatske.
Približno 20 tisuća zaposlenih manje i oko 17 tisuća nezaposlenih više prva je vidljiva cijena izolacije, ograničavanja kretanja i karantene na tržištu rada. Hrvatska je svoju zaposlenost odlučila čuvati masovnim državnim intervencijama koje u prvom mjesecu primjene obuhvaćaju dvije trećine svih zaposlenih u realnom sektoru, tj. 560 tisuća od približno 950 tisuća zaposlenih kod poduzetnika. Hrvatska je godinu prije imala oko 130 tisuća aktivnih poduzetnika, s time što mjere ne smiju koristiti javna i državna poduzeća te svi oni gdje je država suvlasnik s više od 25 posto. Većinu hrvatskih poduzetnika, njih nešto više od stotinjak tisuća, s približno 255 tisuća zaposlenih, čine mikropoduzeća do deset zaposlenih. Druga velika skupina poduzetnika su desetak tisuća malih poduzeća s oko 240 tisuća zaposlenih radnika i, po svemu sudeći, glavni korisnici Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta su mikropoduzeća i mala poduzeća – njih oko 96 tisuća kojima će iduća tri mjeseca, potraje li blokada toliko, država isplatiti oko osam milijardi kuna! Velike tvrtke zapošljavaju oko 260 tisuća radnika, a srednje velika poduzeća oko 184 tisuće! U obrtu je zaposleno još oko 160 tisuća radnika te 20 tisuća u slobodnim profesijama te su i oni uključeni u mjeru. Procjenjuje se da bi Hrvatska ove godine mogla izgubiti oko pet posto BDP-a, što bi se moglo relativno brzo nadoknaditi ako pandemija zastane. – Nismo dobili informaciju da je ijedna tvrtka u industriji obustavila rad. Pojedine su čak uključile treću smjenu ili rade pojačano, kao u prehrambenoj industriji – ističe Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Dio radnika radi od kuće, proizvodnja nije smanjena ni izdaleka onako kako to sugeriraju poslodavačke udruge. Novosel podsjeća da su uslužni sektor i turizam pod odlukama o zabrani rada. Velimir Šonje, vlasnik Arhivanallitike, procjenjuje da dosadašnje državne interventne mjere dosežu oko 10 posto BDP-a, s time što najveći udio (6,5%) otpada na kreditne garancije i druge sheme. Izravni fiskalni učinak mjera na proračun Šonje procjenjuje na 2,3% BDP-a, što je, kaže, snažno za zemlju s malim fiskalnim kapacitetom. Samo Njemačka i SAD imaju veći fiskalni učinak mjera od Hrvatske (4-5%), dok je izravni fiskalni učinak mjera u Francuskoj ili Italiji oko jedan posto, a u Mađarskoj samo 0,4%. U većini zemalja većinu pomoći poduzetnicima čine kreditne linije i jamstva. Padne li hrvatski BDP oko pet posto na godišnjoj razini, kako procjenjuju domaći izvori, korona bi mogla izbrisati oko 35 tisuća radnih mjesta, no prerano je za prognoze. I da nije bilo pandemije, podaci za siječanj i veljaču ove godine upućivali su na određeno usporavanje. Prvo tromjesečje ove godine moglo bi se, tako, vrtjeti oko nule, no ozbiljni gubici nastupit će s drugim tromjesečjem jer su za Uskrs izostale kolone turista i putnika...
Postojeći, u osnovi velik broj zaposlenih s obzirom na okolnosti (usporedbe radi u Austriji je do početka travnja broj zaposlenih pao za 150 tisuća, a nezaposlenih se povećao za 200.000), nije precizan pokazatelj trenutačnog radnog angažmana. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo cijelo vrijeme bilježe povećanje zaposlenosti te imaju oko dvije tisuće zaposlenih više nego što su imali u veljači, a od travnja broj novoprijavljenih radnika lagano raste i u turizmu, građevini, trgovini te prijevozu, i to za oko pet tisuća u odnosu na sredinu ožujka. Među njima je i jako puno radnika koji su otpušteni u prvom valu, ali su ih tvrtke vratile nakon što je država i za njih najavila potpore. MMF procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo zbog oslonjenosti na turizam i potrošnju ove godine pasti čak devet posto, no iduće bi uslijedio oporavak i plus od 4,9 posto. Svjetska banka, pak, vjeruje da će pad u 2020. biti 6,2%, a oporavak bi u 2021. trebao donijeti rast od 4,6%. Za gospodarske prognoze pitali smo i poduzetnike.
Belje Mljekara radi u tri smjene sedam dana u tjednu
– Proizvodnja domaće hrane i sljedivost “Od polja do stola”, strateške odrednice poslovanja Belja, u ovim su se izazovnim vremenima pokazale izuzetno bitne. Dosad smo posijali 65% planiranih površina pod kukuruzom, završili sjetvu šećerne repe i suncokreta. Svi naši kombajni i priključni strojevi spremni su za žetvu. U naše dvije tvornice, u Dardi i Ivanić Gradu, u ožujku smo proizveli najviše stočne hrane u povijesti Belja – kažu u tvrtki Belje plus. Upravo im vlastita proizvodnja stočne hrane omogućava, dodaju, kvalitetnu i kontinuiranu prehranu životinja na farmama. Na 25 farmi je 10.000 krmača, 50.000 komada prasadi i 4000 muznih krava. S kooperantima, u uzgoju imaju i 80.000 komada tovljenika i 14.500 grla tovne junadi. Domaće mlijeko s vlastitih farmi svakodnevno dolazi u mljekaru Belje koja radi u tri smjene sedam dana u tjednu i proizvodi ABC sir, svježe sireve i polutvrde sireve. Proizvodnja trajnih suhomesnatih proizvoda fokusirana je na domaću dimljenu slaninu, za kojom je velika potražnja. Svaki se dan radi i u vinogradima. Samo u proizvodnji vina bilježe pad potražnje, i to zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata. – Kontinuirano proizvodimo domaću hranu s naših oranica i farmi diljem Baranje i središnje Hrvatske. Svega će biti dovoljno – kaže Davor Bošnjaković, direktor Belja plus.
Čateks Proizvodnja zaštitne odjeće sad je jedini spas
Direktor tekstilne tvrtke Čateks iz Čakovca Davor Sabolić kaže da su proizvođači odjeće u tekstilnoj industriji bili prvi na udaru. Zatvorene su trgovine, izgubili su sav promet ako otprije nisu imali online dućane. Smanjuju se narudžbe, otežana je dobava sirovina i materijala. – Proizvodnja zaštitne odjeće je u ovoj situaciji jedina mogla kompenzirati značajnije gubitke, tako da smo se preorijentirali na proizvodnju zaštitne medicinske opreme, za kojom je enormna potražnja na domaćem i inozemnom tržištu. No postupak certifikacije iziskuje dosta vremena – kaže Sabolić. U Čateksu osjećaju velik pad u programu za vojne namjene, dok u medicinskom programu bilježe snažan rast.
Šestan-Busch Dva tjedna kod kuće, sad se radi u dvije smjene
– Otkazani su svi sajmovi, zato pronalazimo druge načine kako do kupaca, šaljemo im uzorke i nove informacije. Svi smo u iščekivanju – kaže Alojzije Šestan, direktor tvrtke Šestan-Busch iz Preloga, koja proizvodi zaštitnu vojnu opremu. Zapošljava 80-ak radnika. Dva tjedna radnici su bili kod kuće, no kako treba ispuniti narudžbu za Litvu, ponovno se radi u dvije smjene. – Kontaktiramo s tvrtkama diljem svijeta, nitko ne zna što će se dogoditi. Trenutačno smo na dva velika tendera, za koje se nadamo da ćemo ih dobiti, pa da za ovu godinu imamo osiguranu proizvodnju. Ali ne daj bože da ova kriza potraje još dulje od mjesec dana – ističe Šestan.
AB gradnja Obnova Zagreba dala bi zamah građevinarima
Karlovačka AB gradnja radi na 10-ak gradilišta diljem Hrvatske. Od jadranske obale do lokacija u unutrašnjosti, pa i u Zagrebu. Grade trgovačke centre, vrtiće, skladišta, objekte za turističku svrhu, stambene komplekse. To su projekti započeti krije krize. – Nitko nije ostao bez posla, plaće radnicima nisu smanjivane. No, sigurno je da će ubuduće posla biti manje, budući da su i gradovi, općine, pa i država najavili da će se graditi samo nužno – kazao nam je Damir Pintarić, voditelj operative u karlovačkoj građevinskoj tvrtki AB gradnja. Direktorica Marija Janžetić kazala nam je da tvrtka ima 140-150 radnika i da posla ima za sve. – Pravu ćemo situaciju znati na jesen. Na budućnost će utjecati trajanje pandemije te percepcija sigurnosti kada prođe kriza. Ona je nužna za nova ulaganja. Počne li obnova Zagreba nakon potresa, to će dati zamah cijeloj građevinskoj industriji – dodala je Marija Janžetić.
Novosel: Industrija radi, prehrambena i pojačano, turizam i usluge zaustavljeni Zbog potpora, tvrtke na posao vraćaju i radnike otpuštene u prvom valu krize