Hrvatska virtualnim predsjedanjem Unijom uštedjela 31 milijun kuna
Usred krize na videokonferenciji postignut je cilj uređenog Brexita i donesena je odluka o početku pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju
U Zagrebu su do 15. svibnja – barem je tako najavljeno – otkazana sva događanja i neformalni sastanci vezani uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU zbog pandemije koronavirusa. No to ne znači da je predsjedanje zamrlo, da je Unija ostavljena u vakuumu te da je paralizirana i ne može donositi odluke. Naprotiv. Fokus je u Bruxellesu, a unatoč zdravstvenoj krizi, Vijeće EU funkcionira i donosi odluke. Hrvatska je postala prva država koja je, stjecajem okolnosti, osmislila i u funkciju stavila virtualno predsjedanje. I nije tu samo riječ o organizaciji videosastanaka, već i o iznalaženju novih radnih metoda Vijeća koje osiguravaju da odluke budu pravno valjane. Naime, ovakva situacija dosad nikome nije ni pala na pamet, pa stoga ni temeljni ugovori EU ne nude gotova rješenja. Ili, kako se ovih dana šale, Estonija je kao predsjedavajuća kao prioritet imala digitalizaciju, ali ju je Hrvatska provela u djelo. Financijski, otkazivanje zagrebačkog dijela donosi uštedu – Ministarstvo vanjskih i europskih poslova prema do sada poznatim informacijama o otkazivanju dolazaka delegacija na sastanke predsjedanja Vijećem EU 2020. iskazalo je smanjenje troškova predsjedanja u proračunu MVEP-a u iznosu od 31,100.000 kuna.
Coreper se jedini fizički sastaje
No Hrvatska je, poput mnogih, posebice manjih država odabrala model predsjedanja s bazom u Bruxellesu, što znači da je bio plan da u Zagrebu budu samo neformalni sastanci na razini ministara i ostalim radnim razinama. Sada ih nema, no zato se u Bruxellesu itekako radi.
– Kada je nastupila kriza, reagirali smo kao Predsjedništvo brzo i odgovorno – kaže glasnogovornik Predsjedanja Bruno Lopandić.
Najveći izazov bio je osigurati funkcioniranje Vijeća u uvjetima kad fizički sastanci nisu više bili mogući jer nije dovoljno okupiti ministre država članica videovezom. Tu postoji pravna začkoljica – prema Lisabonskom ugovoru odluke su pravovaljane samo ako su nazočni ministri ili šefovi država i vlada. Uz pravnu službu Vijeća, hrvatsko je Predsjedništvo pronašlo nove radne metode kako bi odluke bile pravovaljane i kako bi se zadržao legalitet funkcioniranja. Ukratko, videokonferencije nemaju legalnu snagu, a dogovor se mora pretočiti u pravnu odluku. Uveden je stoga modus pisane procedure, ministri se na videokonferenciji dogovore, a onda se pisanom procedurom sve rješava sa zemljama članicama. Nove metode donose i brže funkcioniranje – ministarske konferencije sada su kraće i traju između 2 i pol i tri sata. Ali, kako uvijek ima iznimki, prošloga tjedna su ministri Eurogrupe raspravljali videovezom punih 15 sati. Obim posla nije se smanjio. Svi sastanci od radnih razina do veleposlaničkih, profesionalna diplomatska komunikacija, odvija se videokonferencijama, telefonom i mailovima. Iako se sastanci ministara i šefova država i vlada održavaju online, još postoji puno pregovora i koordinacija koje prethode tim videokonferencijama. No postoji i iznimka.
– Mi kao Predsjedništvo, a i veleposlanica Irena Andrassy, inzistirali smo na nastavku funkcioniranja Odbora stalnih predstavnika ili Corepera – govori glasnogovornik hrvatskog predsjedništva Bruno Lopandić.
Taj se odbor rijetko spominje iako je riječ o kičmi funkcioniranja Vijeća i Unije jer tjedno priprema rad Vijeća, a nazoče mu veleposlanici. Za vrijeme krize to je jedino tijelo koja se fizički sastaje, s reduciranim brojem sudionika i uz mjere zaštite, kako bi se nastavilo sa zakonodavnom procedurom.
– Ti su sastanci postali ključ zbog kojeg je EU zadržala mogućnost donošenja odluka
– ističe Lopandić. Hrvatsko predsjedništvo je fokusirano, naravno, na borbu protiv pandemije.
Održan je niz ministarskih sastanaka, Predsjedništvo je inzistiralo, primjerice, na omogućavanju državama članicama da mogu iskoristiti 37 milijardi eura da ojačaju zdravstvene sustave i najranjivije dijelove gospodarstva, od čega Hrvatska može iskoristiti 1,16 milijardi eura. Radilo se na repatrijaciji EU građana te na pomoći zemljama zapadnoga Balkana u borbi protiv koronavirusa. EU veleposlanici složili su se s mjerama koje će ublažiti posljedice po ribarstvo i akvakulturu. Dogovoren je i cijeli niz mjera u trgovini.
– To su sve važne i vrlo konkretne mjere koje imaju izravan utjecaj na život građana – ističe Lopandić.
Nametnuli temu proširenja
Hrvatsko Predsjedništvo Vijećem EU koordinira EU-ov odgovor na krizu putem sustava IPCR-a, platforme koja okuplja države članice, EK, EEAS i agencije EU. Sustav je aktiviran još 28. siječnja, a na sastancima se razgovara o temama koje zahtijevaju najhitnije akcije, poput problema u transportu ili medicinskoj opremi. Druge teme i prioriteti sada su dijelom stavljeni u drugi plan. No Predsjedništvo je unatoč tome uspjelo realizirati veliki broj prioriteta.
– Postigli smo cilj uređenog Brexita i mandat za pregovore o budućim odnosima s Velikom Britanijom. Uspjeli smo nametnuti temu proširenja. Pregovaralo se intenzivno, tu posebnu zaslugu ima premijer koji je na najvišoj razini vodio razgovore, ali i veleposlanica Irena Andrassy koja je vodila ključne pregovore u Bruxellesu. Onda je došla kriza izazvana pandemijom COVID-19, a mi smo usred svega na videokonferenciji uspjeli da se postigne dogovor i donese odluka o početku pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. To je veliki iskorak za cijelu regiju, ali i važna odluka za EU – kaže Lopandić.