Bandić formira svoj tim za obnovu, zove i pravnike, sociologe...
Zagrebački gradonačelnik organizira “summit” o sanaciji nakon potresa, predstavnici struke dolaze sa zahtjevima
Sanaciji posljedica potresa još se nije pristupilo ozbiljno i koordinirano.
Zaključak je to građevinara, arhitekata, povjesničara umjetnosti, restauratora... koji, otkako se zatreslo tlo pod Zagrebom, upozoravaju da se u opsežnu obnovu mora uključiti struka. Ponavljaju to na svim platformama, u televizijskim i radijskih emisijama, tiskovinama, putem društvenih mreža, apelima preko krovnih strukovnih organizacija, a čini se da su njihove poruke napokon došle i do uha prvoga čovjeka metropole Milana Bandića, koji je odlučio sazvati sastanak s ciljem formiranja posebnog tijela, Savjeta gradonačelnika, u kojem bi se okupili ne samo oni koji se razumiju u građevinu i arhitekturu, već i stručnjaci za promet i mobilnost, energetičari, sociolozi, ekonomisti, gospodarstvenici, pravnici...
Odaslali na 35 adresa
Sastaju se sutra na Zagrebačkom velesajmu kako bi raspravljali koje su to prioritetne mjere i aktivnosti u sanaciji posljedica potresa te na koji način bi se formirao organizacijski okvir unutar kojega bi djelovali. Poziv je otišao na 35 adresa, no nejasno je, kažu u Društvu arhitekata Zagreba (DAZ), do kojih je također stigao, po kojem kriteriju su ga slali.
– Podržavamo da gradska uprava vodi obnovu, ali zbog velikog broja uzvanika dok istodobno nema nijednog s razine državne vlasti, ne vjerujemo da ovaj skup može polučiti kvalitetne rezultate, no u dobroj vjeri uputit ćemo tamo predstavnika s našim tezama i prijedlozima – kaže Tihomil Matković, predsjednik DAZ-a.
Rekonstrukcija, dodaje, podrazumijeva saniranje konstrukcija zgrada, no njihov će prijedlog biti da se prilikom obnove razmišlja i šire te da se gleda i na koji način poboljšati infrastrukturu, promet, zelenilo, javni prostor.
– Odnosno, sanaciji bi se trebalo pristupiti kao kad se radi detaljan urbanistički plan – objašnjava Matković.
Ideje koje se ovih dana mogu vidjeti u javnosti, poput one da bi prostor bivše tvornice Gredelj mogao postati privremeni centar Zagreba tako da se dio stanovnika i institucija preseli na tu trenutačno zapuštenu lokaciju, u DAZ–u ne smatraju dobrom jer, ističu, privremena rješenja često postanu i trajna.
– To bi s vremenom dovelo do izumiranja Donjeg i Gornjeg grada – govori Matković, dodajući da bi cjelovita obnova omogućila da se povisi kvaliteta tog prostora tako da se na drukčiji način pristupi pojedinim parcelama.
– Treba, primjerice, razmišljati hoće li se blokovi unutar zgrada urediti i vratiti na staro, da izgledaju kao kad je objekt sagrađen, ili da ih se na neki način popuni – kaže Matković.
No da otvorene blokove unutar zgrada, koji su formirani kako bi se povisio standard stanara, definitivno treba urediti prema originalu, smatraju povjesničari umjetnosti.
– Riječ je o vrijednoj arhitektonskoj baštini koja čini urbani identitet metropole – govori Dragan Damjanović, profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, koji će također sa svojim prijedlozima sutra pred Bandića. Treba, dodaje, ići na čuvanje ambijenta starog dijela grada, a blokovi unutar zgrada njegov su zaštitni dio.
– Neki i dalje imaju svoju svrhu i funkcioniraju kao zajednički vrtovi i parkovi, ali ima i onih u kojima su kasnije izgrađeni ilegalni ili polulegalni objekti. Takve stvari se pri obnovi ne bi smjele dopustiti – kaže Damjanović.
Nema tijela za koordinaciju
Sudionik sastanka bit će i Josip Atalić, profesor s Građevinskog fakulteta i voditelj tima stručnjaka koji posljednjih tjedana procjenjuje statiku stradalih zgrada.
– Trenutačno je puno povjerenstava, odjela i ureda koji se na neki način bave saniranjem posljedica potresa, no nema tijela koje sve to koordinira – kaže Atalić, dodajući da su na Građevinskom fakultetu već okupili stručnjake koji proučavaju kako sanirati štetu, a savjete dobivaju i od kolega iz Italije i Švicarske. Inzistirat će na tome da svi radovi u budućnosti moraju imati tzv. seizmički certifikat koji će obvezivati na to da se podigne razina sigurnosti zgrade.
– Pregovaramo o tome da se to ugradi ne samo u zakon o obnovi, već i u onaj o gradnji, tako da će ta pravila vrijediti za cijelu Hrvatsku – zaključuje Atalić.