Crna rupa u središtu galaktike potvrdila je Einsteinovu teoriju
Gotovo 30 godina promatranja te suradnja više od 50 znanstvenika iz različitih polja doveli su do zaključka da se zvijezda S2 oko Sagittariusa A* kreće putanjom u obliku rozete. Newtonova tvrdnja nije točna
Europski južni opservatorij objavio je novu studiju napravljenu uz pomoć Very Large Telescopea prema kojoj se prvi put utvrđuje kretanje zvijezde oko supermasivne crne rupe, a to je u obliku rozete, dekorativnog elementa u obliku ružina cvijeta. Riječ je o zvijezdi i crnoj rupi smještenima u središtu Mliječnog puta. Znanstveni rad o tome objavljen je u časopisu Astronomy & Astrophysics. Zanimljivo je i da je za ovaj zaključak trebalo gotovo 30 godina promatranja.
Prva snimka crne rupe
Riječ je o crnoj rupi koja je od Sunca teža četiri milijuna puta, a nalazi se na udaljenosti od 26.000 svjetlosnih godina od Sunca. Zvijezda koju su pratili znanstvenici je S2 koja se crnoj rupi približi na maksimalno 20 milijardi kilometara, što je 120 puta udaljenost između Zemlje i Sunca. S2 u najbližoj točki prema crnoj rupi uspori na samo tri posto brzine svjetlosti, a orbitu kompletira svakih 16 godina. Ova studija također još jednom potvrđuje da se tijela u orbitama kreću po općoj teoriji relativnosti Alberta Einsteina, odnosno one nisu pravilne, kako je to tvrdio Sir Isaac Newton. Za objašnjenje smo se obratili prof. dr. sc. Dijani Dominis Prester s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci.
– U radu kolaboracije GRAVITY predstavljen je vrlo vrijedan rezultat koji dodatno potvrđuje Einsteinovu teoriju relativnosti te nam još rasvjetljava gibanje zvijezda oko supermasivnih crnih rupa u središtima galaktika, odnosno aktivnih galaktičkih jezgri. Sagittarius A* nama je najbliža takva crna rupa i, zahvaljujući tome što se nalazi u središtu Mliječnog puta, naše galaktike, omogućava istraživanje ovakvih ekstremnih objekata te posredno i vrlo važnog pitanja evolucija galaktika i svemira općenito. Ovaj je rezultat u skladu s istraživanjima napravljenima drugim instrumentima koji mjere zračenje duž cijelog elektromagnetskog spektra, od radiovalnog područja pa da visokoenergijskog gama-zračenja, u kojima je također različitim metodama potvrđena Einsteinova teorija i naše dosadašnje spoznaje o gravitaciji. Uzbudljiv rezultat koji se uskoro očekuje snimka je Sagittarius A* uz pomoć teleskopa Event Horizon u radiovalnom području elektromagnetskog spektra, kojim je nedavno načinjena prva snimku crne rupe u središtu galaktike M 87, aktivne galaktičke jezgre 1000 puta masivnije od Sagittarius A* – objašnjava nam prof. Dominis Prester. Dodaje kako valja naglasiti da se ovdje radi o analizi mjerenja koje je trajalo čak 27 godina i radu nastalom u suradnji više od 50 znanstvenika.
Trebaju li nove teorije
To nam pokazuje kako je za mnoge vrijedne znanstvene rezultate potrebna ne samo strpljivost već i dobro koordinirana međunarodna suradnja, govori prof. Dominis Prester koja se istraživanjima strukture svemira i prirode gravitacije bavi zadnjih 18 godina, a proučava i objekte poput ekstrasolarnih planeta i supermasivnih crnih rupa u dalekim galaktikama. To uključuje i snažnu domaću i međunarodnu suradnju.
– Na mnoga pitanja još uvijek nemamo potpune odgovore, a to što dosadašnja mjerenja potvrđuju Einsteinovu teoriju gravitacije može značiti da je ona kompletna, no može i značiti da još uvijek nismo mogli izmjeriti efekte koji bi pokazali da na nekim drugim skalama ona ne vrijedi, odnosno da je treba upotpuniti dodatnim teorijama. U tu svrhu mjerimo elektromagnetsko zračenje vrlo visokih energija iz udaljenih aktivnih galaktičkih jezgri, koordinirano s mjerenjima drugih instrumenata osjetljivih na nižim energijama, u cilju istraživanja efekta gravitacijske leće te potrage za potencijalnim dokazima narušene Lorentzove invarijantnosti – kaže naša znanstvenica.
Na mnoga pitanja još nemamo potpune odgovore, kaže Dijana Dominis Prester