Korona paralizirala populiste, a nada su im koronaobveznice
Građani sve više vjeruju svojim političkim vođama što je ugrozilo stranke i pokrete koji ne nude stvarna rješenja
Novi koronavirus paralizirao je političke populiste, ili se barem tako činilo na početku globalne pandemije, kad su ljudi počeli više vjerovati znanstvenicima i stručnjacima, pa i svojim političkim vođama iz mainstream stranaka u koje su do jučer sumnjali na svakom koraku, a populisti su u tom trendu ostali prazna priča, kao oni koji ne nude rješenja i s čijim dolaskom na vlast građani rađe ne bi eksperimentirali. No, pobjeda ili pad populista u ovoj krizi još ovisi o tome kako će se kriza razvijati, a jedan od najvećih proklamiranih antipopulista u Europi, francuski predsjednik Emmanuel Macron, upozorava da će populisti posvuda doći na vlast ako se EU ne trgne i dogovori nešto što nikad do sada nije imala hrabrosti dogovoriti.
Dvosjekli mač
Eurozona, Unija i sama europska ideja, kaže Macron, raspast će se ako se ne dogovori novi fond solidarnosti iz kojeg će se mutualizacijom dugova, odnosno zajedničkim zaduživanjem država članica, financirati oporavak od posljedica koronavirusa.
– Ako to danas ne napravimo, kažem vam, populisti će pobijediti. U Italiji, Španjolskoj, možda i Francuskoj, i u drugim zemljama. To je očigledno, jer ljudi će se pitati koja je svrha nečega što vas ne štiti u krizi, gdje nema solidarnosti. Kad se imigranti slijevaju u vašu zemlju, oni vam kažu da ih zadržite. Kad imate epidemiju, oni vam predlažu da se s time nosite. Vrlo su simpatični. Duboko u sebi, oni su za Europu kad to znači da vam izvoze svoje proizvode. Ali nisu za Europu kad to podrazumijeva dijeljenje tereta – rekao je Macron.
No, mnogi drugi političari i komentatori upozoravaju da opasnost od dolaska populista na vlast prijeti zemaljama poput Njemačke i Nizozemske upravo ako aktualne vlade, koje se protive ideji koronaobveznica, prihvate tu ideju Macrona i ostalih. Bez koronaobveznica, populizam prijeti jednima, ali s koronaobveznicama populizam prijeti drugima. Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD), glavna oporba u Bundestagu, u posljednjim anketama pala je na 9 posto podrške (nekad je imala dvostruko više u anketama), a podrška savezu Kršćansko-demokratske unije (CDU) i njihove sestrinske Kršćansko-socijalne unije (CSU), kancelarke Angele Merkel, skočila je s 25 na 38 posto. No, kad bi Merkel uime Njemačke pristala na neki oblik “transferne unije”, populisti bi je vjerojatno napali tezom da je dala njemačku kreditnu karticu svima u EU, tj. učinila nešto za što su generacije njemačkih političara jamčile da se nikad neće dogoditi.
Neki komentatori u Europi upravo zato vide u Macronovim riječima opasnost jer, ako kaže da će EU propasti ako Nijemci i Nizozemci ne učine nešto što i Macron vjerojarno zna da je malo vjerojatno da će učiniti, onda i Macron utire put toj propasti europske ideje.
Macron je u razgovoru za FT bio dosta otvoren i detaljno je obrazlagao zbog čega misli da je trenutno stanje u EU neodrživo. Sada su sve zemlje krenule u masovno kršenje temeljnog ugovora EU koji kaže da nema državnih poticaja i spašavanja tržišnih igrača proračunskim novcem, dakle već sad postoji distorzija, a ta distorzija stvara nepoštenu situaciju u kojoj je jedino pošteno da, umjesto nacionalnih mjera oporavka, postoji europski oporavak.
– Trebaju nam financijski transferi kao gesta solidarnost, za Europu – kaže francuski predsjednik.
I Hrvatska se svrstala na tu stranu, među zemlje koje zagovaraju ideju korona-obveznica ili nekog sličnog mehanizam zajedničkog zaduživanja.
– Što se tiče fonda za obnovu i njegova financiranja, mi snažno podupiremo ideju koronaobveznica ili euroobveznica – rekao je ministar financija Zdravko Marić za njemački Die Welt. Ministri financija koji sjede u Eurogrupi i Ecofinu, tijelima koja okupljaju njih 19 iz eurozone i svih 27 iz svih država članica, nisu se proteklih tjedana uspjeli dogovoriti oko toga, pa su prebacili raspravu na premijere i predsjednike država koji će novu videokonferenciju imati sljedeći tjedan.
Hrvatski premijer Andrej Plenković dosad se u komentarima ove najveće egzistencijalne krize EU držao svog poriva da “dedramatizira stvari”. No, on je ranije često isticao kako je migrantska kriza 2015./2016. bila događaj koji je, nakon pada Berlinskog zida, najviše promijenio političko raspoloženje u Europi, od čega su profitirali populisti raznih boja.
Ugrožena europska ideja
A ova kriza povezana s koronavirusom, svi se slažu, puno dramatičnije mijenja političko raspoloženje nego migrantska, ili netom prije nje dužnička kriza. Prije će biti da Plenković još ne govori otvoreno što misli o svemu tome, kao što otvoreno govore Macron i drugi, nego da je smiren oko svega toga.
– I sama europska ideja… –odgovorio je Macron na pitanje je li eurozona ugrožena.
– Živimo nešto što je prije šest mjeseci bilo nezamislivo. Ovo je duboka promjena. Izaći ćemo iz svega toga kao drugi ljudi – dodao je.
Europski pučani, najsnažnija politička skupina u Europskom parlamentu, također poručuju da je ovaj trenutak “sad ili nikad za Europu”. Njihov predsjednik Donald Tusk u intervjuu za Spiegel je ponovio svoje kritike na račun mađarskog premijera Viktora Orbana, čija je stranka suspendirana u redovima pučana, ali Tusk još nema dovoljnu podršku ostalih sestrinskih stranaka za potpuno izbacivanje Fidesza iz članstva.
Snažno podupiremo ideju koronaobveznica ili euroobveznica, kaže ministar Zdravko Marić
Donald Tusk uime Europskih pučana zaprijetio je Viktoru Orbanu izbacivanjem iz članstva EPP-a