Pandemija je otkrila da Europi treba centraliziranije zdravstvo, trebamo zdravstvenu uniju
Neke države poput Poljske žele iskoristiti ovu situaciju i ograničiti pravo na pobačaj. Zdravstvena skrb za žene mora biti osigurana i u ovim okolnostima, posebno pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju
Europarlamentarka i potpredsjednica kluba zastupnika Socijalista i demokrata, Biljana Borzan, već danima radi od kuće u Osijeku. Korona je paralizirala cijeli svijet, pa i EU parlament zbog čega zastupnici imaju novi režim rada uz tehnologiju.
Zbog koronavirusa život je „na čekanju“. Kako funkcionira rad u Europskom parlamentu pod mjerama?
Potpuno drukčije od svega što smo dosad radili. Koristimo sve alate koje nam pruža moderna tehnologija, imamo online sastanke, za brzu koordinaciju koristimo sve moguće aplikacije na mobitelu i to mi i nije toliko neobično. Ali da mi je netko rekao da će Europski parlament glasovati putem interneta, nasmijala bih se i odmahnula rukom. No nužda nas je natjerala na mijenjanje pravila preko noći. I sretna sam što imamo sve te mogućnosti jer europske institucije moraju nastaviti raditi i postavljati osnove za što brži oporavak, kako u zdravstvenom, tako i u ekonomskom smislu. Zastupnici su u svojim državama, no zgrade Parlamenta ne zjape prazne, menza sprema obroke za zdravstvene radnike i beskućnike, a jedan dio stavljen je na raspolaganje bolnicama.
Kako se, generalno gledajući, EU uopće snašao u ovoj krizi?
Bilo je početnog nesnalaženja, no ubrzo su se stvari posložile. Neke zemlje poput Italije vrlo su otvoreno pokazivale nezadovoljstvo reakcijom EU, no naknadno pružena pomoć donekle je popravila situaciju. No treba imati na umu da se Europa i svijet suočavaju s jedinstvenom situacijom na koju apsolutno nitko nije bio spreman. Kad sve ovo završi i život se vrati u normalu, potrebno je sagledati i istražiti slijed događaja koji je doveo do epidemije te mjere koje su poduzimali EU i pojedine države.
Hrvatska predsjeda Vijećem EU. Jesmo li uopće iskoristili tu činjenicu?
Za pravovremenu i dobru reakciju u svakoj nepredviđenoj situaciji najviše je odgovorna država koja predsjeda EU, stoga se za svako nesnalaženje upire prstom upravo u tu državu. S obzirom na to da je ovo dosad neviđena situacija, teško je reći kako bi se druge zemlje snašle. Kriza i dalje traje, u srpnju će predsjedanje preuzeti Njemačka koja svoj program prilagođava odgovoru na pandemiju, Hrvatska nije imala taj luksuz. Konačni sud o našem predsjedanju moći ćemo dati tek s vremenskim odmakom.
Hoće li nakon svega Europi doista trebati nešto poput Marshallova plana za podizanje gospodarstva?
Unija se s najvećom zdravstvenom krizom u svojoj povijesti suočila s vrlo ograničenim ovlastima u zdravstvu. Rezultat je to tradicionalnog otpora država članica da EU predaju dio suvereniteta u tom području i stoga je paradoks što neke od njih upiru prstom u Bruxelles. Od prvog dana u Parlamentu, često frustrirana skučenim mogućnostima za djelovanje u zdravstvu, zagovaram neku vrstu zdravstvene unije. Na primjer, ako EU financira istraživanje cjepiva protiv korone, mora imati ulogu u njegovoj raspodjeli u državama članicama, a ne da one najbogatije sve prigrabe. Što se tiče ekonomskog oporavka, EU je pripremio niz financijskih mehanizama kojima će se pomoći državama. Taj paket trebao bi pokriti prva tri mjeseca krize, a eventualne nove mjere donijet će se ovisno o trajanju ove situacije. Uz to, priprema se i tzv. plan oporavka koji će se financirati iz novog europskog budžeta 2021.-2027. Važno je reći, premda je ova situacija bez presedana, ekonomske posljedice bit će vjerojatno veće nego za krize 2008. Upravo zato je EU dosad pripremio puno povoljnije financijske pakete, ne uvjetuje ih se i želi se uistinu djelovati solidarno, a ne ponavljati greške iz 2008. Hrvatskoj je tako već odobrena jedna milijarda eura za kreditiranje poduzeća te 790 milijuna eura za pomoć izvoznicima. Zaključno, ovu tešku situaciju puno će lakše podnijeti države koje jesu članice EU od onih koje to nisu.
Svaka zemlja ima svoj način borbe. Većina ih se odlučila za velike restrikcije, kao i Hrvatska.
O tome jesu li mjere dobro pogođene moći će se govoriti tek nakon epidemije. Kada ovo sve prođe i podvučemo crtu, vidimo koliko je ljudi stradalo od korone, koliko od drugih bolesti koje su ostale zanemarene, moći ćemo izvući pouke kako bismo slične situacije u budućnosti dočekali spremniji.
Švedska ima potpuno drugačiji pristup. Tko je u pravu i što kažu vaši kolege u Švedskoj?
Zvala sam kolege iz Švedske kako bih iz prve ruke čula što oni točno rade i na kakav prijam to dolazi kod građana. Mislim da imaju vrlo uravnotežen pristup u kojem se bore protiv zaraze, uz relativno nesmetano odvijanje gospodarske aktivnosti. Oni zapravo od početka rade otprilike ono što je Europska komisija sada i predložila – postupno vraćanje života uz mjere socijalnog distanciranja i uz maksimalno čuvanje starijih i kronično bolesnih. Švedska vlada vrlo detaljno izvještava građane o svakom svom potezu i zasad nailazi na većinsko odobravanje. Prednosti Švedske za provođenje ovakvih mjera su u ne pregustoj naseljenosti i u tome što kod njih nije uobičajeno da generacije baka i djedova žive s djecom i unucima pa se mjere izolacije najugroženijih lakše provode.
Strahujete li da će na naplatu doći stvari koje su sada ispod radara?
Moram reći da me u ovom trenutku uz situaciju s pandemijom COVID-19 izrazito zabrinjava stavljanje na stranu svih ostalih, osobito bolesti s visokom smrtnošću. Ako znamo da se u Hrvatskoj dnevno otkrije 12 karcinoma, a sada tri, to znači da ćemo devet preostalih otkriti kada možda bude prekasno. I to nije jedan dan, već danas devet neotkrivenih, pa sutra, pa prekosutra i tako svaki dan. Strahuje se da će zbog ove situacije više od 100 milijuna djece ostati bez cjepiva protiv ospica, koje su za dio djece smrtna bolest. To su činjenice koje nikako nisu smjele ostati zanemarene.
Prijeti li nam nakon što svladamo pandemiju korone možda neka druga s obzirom na to da drugi pacijenti čekaju na liječenja?
Mnogi stručnjaci upozoravaju da bi se ovakve epidemije mogle ponavljati, a povezuju ih s klimatskim promjenama. Zato je izuzetno važno što ćemo iz ove naučiti. Ako uzmemo u obzir da danas teško možemo i do našeg liječnika obiteljske medicine, a kamoli specijaliste u bolnici, kao logičan zaključak nameće se da ćemo se u skorijoj budućnosti početi nositi s raznim teškim izazovima u zdravstvu koji imaju posredne veze s ovom pandemijom.
Mnogi upozoravaju i na porast obiteljskog nasilja. Žene i djeca zatvoreni su sa zlostavljačima.
Zlostavljani članovi obitelji, a to su u najvećem broju žene i djeca, prije uvođenja mjera imali su kakav-takav mirniji dio dana kada su obavljali redovne aktivnosti u smislu odlaska na posao ili u školu. Sada toga kod mnogih nema. Mjere izolacije i distanciranja dovele su do stalnog bliskog kontakta žrtve i zlostavljača. Nasilje je u porastu, a istovremeno je smanjen broj prijava nasilja jer nasilnici najčešće svojim žrtvama onemogućavaju poziv i prijavu. Zato žene danas često koriste SMS i e-mail kao sredstvo prijave nasilja. Koliko god situacija s pandemijom bila teška, potičemo žrtve da se jave, ali moramo svi preuzeti građansku dužnost na sebe i prijaviti ako sumnjamo da je netko od naših susjeda ili prijatelja ili rođaka žrtva obiteljskog nasilja.
Korona je dovela i do općenito većeg pritiska na žene. Vaša grupacija u Europskom parlamentu zbog te je problematike pisala i šefici Europske komisije.
Svaka kriza, bila ona zdravstvena ili ekonomska, uvijek ostavlja dalekosežnije posljedice na žene. Ne smijemo zaboraviti da su žene na prvoj liniji obrane od koronavirusa jer upravo one čine najveći broj djelatnika u zdravstvu i socijali, kao i djelatnika u trgovinama pre
hranom. Mi tražimo da se ženama omoguće sigurne kuće ili, još bolje, da se u ovim uvjetima zlostavljača izmjesti, a žena i djeca ostanu u svojoj kući. Tražimo osnivanje fonda za financiranje sigurnih kuća i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom žena od nasilja. Skrb o starijima i djeci bi trebala biti besplatna za djelatnice koje rade u nužnim zanimanjima. Sredstava iz proračuna EU treba osigurati i za poduzetnice koje su prisiljene zatvoriti svoj posao. Neke države, poput Poljske, žele iskoristiti ovu situaciju i ograničiti pravo na pobačaj. Zdravstvena skrb za žene mora biti osigurana i u ovim okolnostima, posebno pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju.
S druge strane, kriza je i prilika da se neke stvari mijenjaju nabolje. Kako to iskoristiti?
Uz svu nesreću i tugu koju je svaka zdravstvena kriza donijela, ostajale su i naknadne pozitivne posljedice. London i danas koristi kanalizaciju izgrađenu nakon epidemije kolere u 19. stoljeću. Nakon smrti sinova u obitelji od kuge, kćeri su dobile pravo nasljeđivanja u obitelji, a nakon španjolske gripe nikla su prva velika stambena naselja jer se uvidjelo da su najviše stradali oni koji su živjeli u lošim uvjetima. Dakle, svaka kriza je i prilika da svijet učinimo boljim. Ako ne vidimo tu priliku, EU može biti ozbiljno uzdrman. Mnogi postavljaju pitanje hoće li se EU zbog ove krize raspasti, a ja mislim da pametnim potezima ne samo da to možemo spriječiti nego napraviti EU jačim i otpornim na udarce poput ovog.
Kako gledate na prijedlog zakona da se zaraženima u trag ulazi preko mobitela?
Europska komisija uskoro će objaviti smjernice za upotrebu digitalnih tehnologija, prije svega različitih aplikacija za praćenje širenja koronavirusa. U svim tim smjernicama jasno je naznačeno da se nikoga ne smije pratiti a da on o tome nije obaviješten te da se ničiji podaci ne smiju koristiti bez izričitog dopuštenja korisnika. Čini se kao da je naša vlada htjela iskoristiti gužvu i nametnuti praćenje građana bez ikakvih ograničenja, niti koga niti koliko dugo pratiti. Vjerujem da takav prijedlog neće proći.
Je li Stožer stavljen iznad Sabora i koje implikacije to može izazvati?
Sabor radi i smatram da je trebalo dati dodatnu snagu poduzetim mjerama dvotrećinskom podrškom Sabora. Isto tako smatram da opozicija ne bi uskratila svoju podršku da je ona zatražena, no nije. Mjere koje je donio stožer nisu zalaze u mnoge sfere života i zato je Saboru na usvajanje trebalo dati katalog mjera koje Stožer može proglasiti u vremenski definiranom razdoblju. Ako to razdoblje istekne, a kriza nije završila, Sabor može ponovno dati svoj pristanak.
Potpora Vladi za sve mjere i sve što čini je ogromna.
Prije svega mislim da u ovakvoj situaciji rejtinzi padaju u drugi plan. Uvijek mi je drago vidjeti povećanje optimizma u istraživanjima javnog mnijenja, ali ono je sada utemeljeno jedino na činjenici da je građanima sada sve u drugom planu zbog pandemije. Ali to ne znači da Hrvatska i dalje nije na europskom dnu po mnogim, prvenstveno ekonomskim pokazateljima i da je išta istinski dobro, osim što imamo manje zaraženih nego neke druge susjedne i europske zemlje. Kada pandemija prođe i podvučemo crtu, potpora Vladi po logici će strmoglavo pasti.
Što SDP uopće može u ovom trenutku i ovim okolnostima?
Predlagati svoja rješenja i paziti da se Vlada orbanovski ne zaigra i prekorači svoje ovlasti. To i činimo i lijepo bi bilo da Vlada uvaži i ono što predlaže oporba jer je ovo situacija u kojoj treba stavljati glave na okup. Također moramo podsjećati na sve one loše poteze koje je ova Vlada vukla ukazujući na to da nas sve to isto, ako ne i gore, čeka i u budućnosti.
Što kažete na to da bi izbori mogli biti na ljeto?
Ne vjerujem da će HDZ čekati da se građani suoče sa svim negativnim posljedicama ove krize, a računat će na to da će zbog velikog šoka koji svi sad proživljavamo ljudi zaboraviti koliko je loše HDZ sa svojim partnerima vodio zemlju. Opozicijske stranke tu su svakako u lošijem položaju, ali ja u tome vidim dodatni poticaj, a ne priliku za jadikovanje.
SDP još nije do kraja definirao ni s kime će sve na izbore.
Europski izbori pokazali su da SDP s kvalitetnim ljudima može i sam ostvariti izvrsne rezultate, no dosadašnja iskustva su pokazala da se vlast osvaja u koalicijama. Suradnja s drugima dobra je iz dva razloga. Jedan je što se stvara široka fronta protiv vladajućih i ne rasipaju se glasovi, a drugi je što se pokazuje da imamo koalicijski potencijal, da nismo sami i da u Hrvatskoj ima još respektabilnih opcija koje misle slično nama.
bila pandemijom s Koliko god situacija da se jave, žrtve nasilja teška, potičemo preuzeti građansku ali moramo svi sumnjamo i prijaviti ako dužnost na sebe obiteljskog nasilja da je netko žrtva