Argentina pred bankrotom, trećim u zadnjih 13 godina
Zemlja koja je u protekla dva stoljeća preživjela osam bankrota od danas bi se mogla naći u devetom. Riječ je o Argentini, trećoj po veličini latinoameričkoj ekonomiji koja je i prije korone dospjela u ozbiljne ekonomske probleme. Novom lijevom predsjedniku Albertu Fernandezu, koji je preuzeo vlast u prosincu 2019. godine, situacija s koronavirusom došla je kao dodatan alibi da na šest godina otkaže plaćanje približno stotinu milijardi američkih dolara javnog duga, počevši od današnjeg dana kada na naplatu stiže 500 milijuna dolara kamate. Argentina je i bez korone (jučer je imala oko tri tisuće zaraženih i 142 umrla) bila u ozbiljnoj krizi, tako da će najnoviji bankrot biti treći u nizu u posljednjih 13 godina. Javni dug iznosi 90 posto BDP-a, odnosno oko 311 milijardi dolara, 40 posto stanovništva živi u teškim uvjetima uz godišnju stopu inflacije od 50 posto, trenutačno najvišu u svijetu. Proračunski prihodi te zemlje posljednjih mjesec dana smanjeni su zbog korone oko 17 posto. No Fernandez je početkom mjeseca zatražio od vjerovnika moratorij na plaćanje kamata do 2022. godine i glavnice do 2026. godine, predočivši im pritom i svoj plan da za kamate neće plaćati više od 2,3 posto godišnje, za razliku od prosječne ugovorene cijene od 6,6 posto. Takva odluka proizvela je snažan pad vrijednosti argentinskih obveznica. Obveznicom koja stiže na naplatu 2021. trguje se za trećinu njezine vrijednosti, a u investicijskim krugovima još uvijek važu što učiniti. U pregovore je uključen i Međunarodni monetarni fond, koji s Argentinom ima jedan od najvećih svjetskih aranžmana, a Fernandezov plan o obustavi otplate približno 100 milijardi dolara duga, koji sljedećih godina stiže na naplatu, uključuje 66 milijardi dolara privatnog i oko 34 milijarde dolara duga prema MMF-u.
– Ovo su teška vremena za sve, ali posebno je teško državama koje su se i prije pandemije koronavirusa suočavale sa složenim izazovima – uzvratila je Kristalina Georgieva, šefica MMF-a. MMF se, slično kao i privatni investitori, nije istrčavao s prihvaćanjem argentinskih prijedloga te se, zapravo, čeka današnji dan kada bi Fernandez trebao platiti dug ili proglasiti bankrot, koji za sobom povlači ozbiljne posljedice i zaustavljanje priljeva novog kapitala koji će trebati argentinskoj ekonomiji da se može nositi s posljedicama pandemije i globalne, a ne samo lokalne recesije. Hoće li Argentina biti jedina koja će proglasiti bankrot? Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, smatra da bi se to moglo dogoditi manjim ekonomijama koje se ne uspiju sakriti pod skute neke globalne sile, odnosno valute. Sve će države, pa i Hrvatska, najprije pokušati javni dug financirati kod kuće, a njihovi će dužnički papiri završiti u bilancama središnjih banaka, tako da će nakon svega središnje banke biti krcate lošim i uglavnom neutrživim papirima čija će se vrijednost i sudbina određivati kasnije. No kako i štampanje novca ima svoje granice i cijenu, jedna od posljedica mogla bi biti inflacija tamo gdje se pretjera.
– Ulazak Hrvatske u ERM 2 mehanizam eurozone dobiva na velikom značaju – kaže Lovrinčević. Dakako, stavljanje pod skute moćnih također ima svoju cijenu, no to je u ovom trenutku najmanje loše rješenje. Jer bi alternativa bio bankrot.