Treba nam pet regija i sto gradova i općina
Stručnjaci, ali i neke političke stranke predlažu pet-šest regija umjesto županija te stotinjak gradova i općina u Hrvatskoj
Pandemija koronavirusa aktualizirala je temu teritorijalnog preustroja Hrvatske. Ograničavanje napuštanja mjesta prebivališta i izdavanje gotovo milijun e-propusnica za mnoge je bio još jedan dokaz apsurdnosti postojanja 555 jedinica lokalne samouprave – općina i gradova te 20 županija i Grada Zagreba. Stručnjaci, ali i neke političke stranke predlažu znatno smanjenje broja općina i gradova, na njih stotinjak, te ukidanje županija i stvaranje pet-šest regija. Profesor dr. sc. Ivan Koprić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta smatra da je postojeća teritorijalna organizacija RH ograničavajući faktor za promjenu modela upravljanja te da se bez teritorijalnog preustroja neće moći ostvariti novi, moderniji upravljački model.
– No teritorijalne promjene bez orijentacije upravljanja na pružanje javnih usluga građanima prema načelu životne i poslovne situacije nemaju osobitog smisla. Sadašnji sustav monocentričnog centraliziranog upravljanja treba zamijeniti modelom policentričnog razvoja Hrvatske – objašnjava prof. Koprić i dodaje da, ako se ide u tom smjeru, nužno je stvaranje 120-130 temeljnih lokalnih jedinica koje predstavljaju prave životne, organske zajednice lokalnog stanovništva, uz očuvanje manjih lokalnih zajednica, ponajprije općina, u formi submunicipalne participacije i identiteta, kao i zamjena županija regijama. Prof. Koprić ističe da je ključno da se reforme provedu u fazama. Prva faza – institucionalizacija suradnje gradova i općina koji čine jedinstvene, organske, životne cjeline, poručuje Koprić, može se provesti i prije lokalnih izbora koji slijede u svibnju 2021.
Općine bi se udruživale
– Za to je potrebna izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi i to se može provesti u roku od nekoliko mjeseci. Ostale faze treba provesti postupno, ali svakako bi ključni politički akteri ove zemlje odmah trebali, skupa s nama iz znanstvene zajednice, odlučiti kakav rezultat želimo za našu zemlju kad jednom reforma bude okončana. Tako su radile sve zemlje koje su provele uspješne reforme. I takva se odluka može pripremiti do kraja ove godine. Model teritorijalne reorganizacije već postoji, nije on nikakva sad na brzinu sklepana novina – kaže Koprić. Da je Hrvatskoj nužno potreban teritorijalni preustroj, smatra i Nives Miošić, magistra iz područja javnog upravljanja i javnih politika i članica Upravnog odbora stranke Možemo!.
– Ova kriza pokazala je besmisao sadašnjeg teritorijalnog ustroja koji ima svrhu samo za stranačke sinekure i osiguranje glasova za vodeće stranke. Postojeći teritorijalni ustroj ne omogućava nikakav razvoj, jedinice lokalne samouprave su financijski slabe, imaju mali broj stanovnika i nemaju profesionalnih znanja da mogu upravljati svojim razvojem – objašnjava Nives Miošić koja je bila i članica radne skupine Ministarstva uprave za strategiju reforme državne uprave za Vlade Zorana Milanovića. Ona ističe da broj JLS-a nije ključan, nego koliko ljudi na tom području živi i koja je njegova osnovna ekonomska grana. Svoj