Njemačka pala 11, Slovenija 10, a hrvatska industrija 2,7 posto
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA EU U OŽUJKU SREZANA ZA DESETINU
Karantene i zabrane koje su uvele države članice EU imale su velik utjecaj na industrijsku proizvodnju, koja je pala 11,3% u eurozoni i 10,4% u EU u odnosu na prethodni mjesec dok nisu postojala nikakva ograničenja, navodi statistički ured Europske unije Eurostat. Pad industrije na godišnjoj razini kretao se u sličnim rasponima. Mjesec dana ranije industrijska proizvodnja u eurozoni bila je u blagom minusu od samo 0,1%, dok je na razini EU bila stabilna. Osim u Italiji i donekle Španjolskoj, gdje se virus proširio ranije nego drugdje, zaključavanje je u većini ostalih članica EU počelo od sredine ožujka koji je donio prvi osjetniji pad industrijske proizvodnje, ali i kvartalni pad BDP-a, čije se smanjenje, prema prvoj procjeni Eurostata, kretalo od 2,7% u EU do 3,3% u eurozoni. To je najveći pad zabilježen u posljednjih jedanaest godina, no zacijelo ni i najgore potonuće u ovoj godini jer će drugi kvartal biti još dramatičniji. Hrvatska se, svemu usprkos, kad je riječ o kretanju industrijske proizvodnje u ožujku nalazila među zemljama koje su imale najmanju štetu. Domaća je industrija tijekom ožujka pala samo 2,7 posto u odnosu na veljaču!
Među državama članicama za koje su dostupni podaci zabilježeno je najveće smanjenje industrijske proizvodnje u Italiji (-28,4%), Slovačkoj (-20,3%) i Francuskoj (-16,4%). Kod ostalih vodećih hrvatskih vanjskotrgovačkih partnera pad njemačke industrije bio je 11,2%, a slovenske 10,7%. Problemi s kontinenta sporo plivaju do Irske gdje je na mjesečnoj razini industrija rasla 15,5%, a plus su zabilježile Grčka, Finska (obje + 1,9%) te Litva (+ 0,7%). Nisu sve vrste proizvodnje jednako prošle, u EU je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala 23,8%, kapitalne robe 15,1%, intermedijarne robe 9,9%, energije 3,5% i netrajne robe široke potrošnje samo 1,2%.
Hrvatski su podaci ponešto drugačiji i pokazuju pad netrajnih proizvoda za široku potrošnju 8,9% u odnosu na veljaču, trajnih gotovo 28%, kapitalnih 14%, a intermedijarnih proizvoda (koji služe za daljnju preradu) 2% dok je proizvodnja energije bila veća gotovo 14%. Inače, domaći statistički ured navodi da hrvatska industrija pada pet mjeseci zaredom. Na tromjesečnoj razini u prvom ovogodišnjem tromjesečju obujam industrijske proizvodnje bio je 4,2% niži u usporedbi s istim razdobljem 2019. Negativne stope zabilježene su u svim kategorijama.
Unutar prerađivačke industrije dvoznamenkaste godišnje stope pada u prvom tromjesečju imali su proizvodnja odjeće (-18%), osnovnih farmaceutskih proizvoda (-13,6%), proizvodnja metala (-17,6%), proizvodnja računala te električnih i optičkih proizvoda (-12,5%), strojeva i uređaja (-12%), motornih vozila prikolica i poluprikolica (-12,5%) te ostalih prijevoznih sredstava (-18%). Pozitivna godišnja stopa bila je kod proizvodnje prehrambenih proizvoda (+6%) te kod proizvodnje papira (+8,1%) i kemikalija i kemijskih proizvoda (+6,5%).
Proizvodnja u Hrvatskoj padala je 5 mjeseci zaredom i bez epidemije COVID-19, osim prehrambene i kemijske industrije