Sabor se raspušta 18. svibnja, izbori 21., 28. lipnja, 5. ili 12. srpnja Dulja kampanja presudna i novim političkim opcijama
HDZ želi izbore do sredine srpnja, vladajuća koalicija dogovorila datum prestanka rada parlamenta
Sabor će se raspustiti u ponedjeljak, 18. svibnja. Dogovoreno je to na jučerašnjem sastanku čelnika vladajuće koalicije, a odluku je objavio premijer Andrej Plenković. Iako je odluci o izborima do sredine srpnja u najvećoj mjeri “kumovala” činjenica da je HDZ posljednjih tjedana zabilježio rast rejtinga, zbog čega ne želi čekati jesen i eventualni pad povjerenja birača uslijed ekonomske krize, Plenković je obrazložio kako se na izbore ide jer je njegova Vlada ostvarila sve ključne ciljeve.
– Pokazali smo kako se nositi u krizi, u našem djelovanju za očuvanje radnih mjesta. S obzirom na sve izazove koji su pred Hrvatskom, novi mandat treba biti usmjeren na gospodarski oporavak zemlje i mi želimo ići po novo povjerenje hrvatskih birača – rekao je premijer, uz ocjenu kako je epidemiološka slika sada takva da je moguće organizirati izbore.
Obnova Zagreba na čekanju
Da bi se Sabor mogao raspustiti početkom idućeg tjedna, bilo je jasno i iz izmjena u jučerašnjem radu Sabora u odnosu na prethodni plan. Zastupnicima je, naime, na samom početku jučerašnje sjednice najavljeno da će se do kraja dana glasovati o amandmanima na prije raspravljene zakone, što je upućivalo na namjeru da se svi ti akti donesu u najskorijem roku i završi sav posao planiran do raspuštanja.
Mogućnost da se Sabor raspusti već u ponedjeljak izazvao je negodovanje saborske oporbe, nezadovoljne činjenicom da ih vladajući o tome nisu obavijestili. HDZ-ovo tajenje datuma raspuštanja Sabora oporbenjaci su jučer nazivali kukavičlukom. SDP-ov zastupnik Peđa Grbin za N1 je rekao kako bi minimum pristojnosti od premijera Plenkovića bio da, ako će se Sabor raspustiti za dva ili tri dana, to kaže javnosti.
Predsjednik HDZ-ova kluba Branko Bačić, međutim, ne smatra da su vladajući morali ranije najaviti oporbi kada namjeravaju raspustiti Sabor. Bačić podsjeća na odluku o raspuštanju Sabora iz 2015. godine, kada je na vlasti
Nakon raspuštanja Sabora, parlamentarne izbore raspisuje predsjednik RH. O datumu izbora Zoran Milanović odlučit će samostalno jer Ustav nije predvidio da se predsjednik o tome konzultira s političkim strankama. Datum izbora je, međutim, ograničen ustavnim rokovima, oni se moraju održati najmanje 30, a najviše 60 dana od isteka mandata ili raspuštanja Sabora. Izbori se održavaju nedjeljom pa će, nakon što se Sabor raspusti 18. svibnja, Milanoviću na raspolaganju biti četiri nedjelje – 21. i 28. lipnja te 5. i 12. srpnja.
Kada bi predsjednik doista mogao raspisati izbore zasad je nepoznato, no u HDZ-u računaju s tim da bi se Milanović mogao odlučiti za najkasniji datum, jer njegovoj nekadašnjoj stranci odgovara da kampanja što dulje traje, s obzirom na trenutačno visok rejting HDZ-a.
S obzirom na to da će se kampanja zbog koronavirusa odvijati u posebnim uvjetima, dulja kampanja od presudne je važnosti i novim opcijama, koje se u uvjetima epidemije još nisu uspjele predstaviti javnosti. bila Kukuriku koalicija na čelu s SDP-om.
– Iz transkripta rasprave posve je jasno da HDZ-ov, tada oporbeni klub, nitko nije ni kontaktirao, niti mu najavio odluku o raspuštanju Sabora – kazao je Bačić, začuđen „nervozom“oko datuma raspuštanja Sabora.
Šef HDZ-ova kluba već je dan prije potvrdio kako HDZ ima dovoljno ruku za raspuštanje Sabora, uvjeren kako će taj prijedlog podržati 80 zastupnika vladajuće većine. Da bi njegovi zastupnici mogli blokirati raspuštanje Sabora tijekom tjedna je najavljivao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, nezadovoljan što se na izbore ide bez prethodno donesenog zakona o obnovi Zagreba nakon razornog potresa u ožujku. Iako je prije bilo planirano, Sabor taj zakon neće donijeti prije izbora jer je u međuvremenu zaključeno kako je riječ o kompleksnoj zakonskoj materiji koja zahtijeva dulju javnu raspravu pa je čitava priča odgođena za jesen. Bandić se, međutim, vrlo brzo predomislio i poručio kako će ipak podržati raspuštanje Sabora pa je izvjesno da će vladajući imati dovoljno ruku za samoraspuštanje.
Testiranje koalicije
S tim u vodu padaju i najave iz oporbe da će prije nego što odluče kako će glasovati testirati ima li vladajuća koalicija dovoljno ruku za raspuštanje Sabora. Naravno, pitanje je i kako bi to „testiranje“uopće bilo tehnički izvedivo, s obzirom na to da se o svakoj točki glasuje samo jednom, saborska glasovanja ne mogu se ponavljati, a o točkama koje ne dobiju potrebnu većinu ne može se glasati sljedećih šest mjeseci. Oporba bi, dakle, prije glasanja eventualno mogla pokušati opstruirati kvorum, no to će u ovom slučaju vjerojatno biti suvišno. Dio oporbenih stranaka, poput Mosta, najavljuje da neće dići ruku za raspuštanje Sabora, dok iz SDP-a poručuju da će odluku donijeti uoči samog glasovanja. Oporba smatra da HDZ forsira izbore u nejasnoj epidemiološkoj situaciji kako bi iskoristio percepciju o uspješnoj borbi protiv koronavirusa i izbjegao jesen koja bi zbog očekivanih ekonomskih problema mogla umanjiti povjerenje birača u Vladu. Ipak, oporbeno glasovanje protiv raspuštanja Sabora bio bi presedan. Oporbi se u pravilu žuri na izbore i pitanje je hoće li te stranke riskirati da ih se prozove da se boje izbornog okršaja s vladajućima.