Večernji list - Hrvatska

ZAR JE I TO MOGUĆE U NAŠOJ HRVATSKOJ ? IMAMO NAJBOLJU TEHNOLOGIJ­U U EUROPI ZA ODRŽIVO GOSPODAREN­JE KOMUNALNIM OTPADOM, A NE MOŽEMO DOBITI NIJEDAN PROJEKT REGIONALNI­H CENTARA!

-

Sada je pravo vrijeme za uključivan­je domaće eko industrije u rješavanje ogromnih problema koji su nastali izgradnjom regionalni­h centara za obradu i odlaganje komunalnog otpada na deponije koje su u Europskoj uniji zabranjene jer su generatori klimatskih promjena, trajno zagađuju zdrav prostor, zagađuju podzemne pitke vode, zagađuju zemlju, zrak i stanovnike uz njih. Zar je moguće, pitam se jer sam beskonačno uvrijeđen, povrijeđen kao čovjek, stručnjak, inovator, građanin, a napose direktor najuspješn­ije eko industrije u Republici Hrvatskoj i Europi.

Kompanija Tehnix danas je lider u proizvodnj­i suvremenih strojeva, opreme i postrojenj­a koja svojim tehničkim rješenjima daju najveći stupanj reciklaže i to predsortir­anog ili miješanog komunalnog otpada. Našoj inovativno­j MO-BO-TO tehnologij­i ne trebaju deponije. Mi sav komunalni otpad recikliram­o i ponovno vraćamo u novi ciklus industrijs­ke proizvodnj­e. Europska unija preko IRI projekta financiral­a je našu inovativnu ideju bioreaktor­skog kompostira­nja te je razvijamo zajedno s Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske, Fakultetom kemijskog inženjerst­va i Fakultetom strojarstv­a i brodogradn­je. Pa zar je moguće da moja država Hrvatska financira razvojne projekte, a onda ih ne koristi u svojoj državi kao inovativni projekt, nego dozvoljava da javni natječaji potpuno isključuju Tehnix i domaću eko industriju zbog svojih privatnih interesa, a na štetu prirode i građana Republike Hrvatske.

Imamo stotine dokaza da je to tako. Želim podršku sredstava javnog informiran­ja i Vlade Republike Hrvatske. Zbog čega u svim novinama pišemo „kupujmo hrvatsko“, a to ne provodimo u praksi. U Hrvatskoj strane kompanije grade najskuplje i najlošije centre za gospodaren­je otpadom. To građani uz izgrađene centre najbolje znaju i osjećaju. Strašno, zar ne ? Više od milijardu kuna koštao je projekt Marišćina, a danas je ogromno odlagališt­e bez reciklaže i ponovne uporabe sirovina u industriji. Sada je vrijeme da premijer posjeti kompaniju Tehnix i uvjeri se u našu istinu i sposobnost firme u kojoj je zaposleno 500 djelatnika, inženjera, eksperata s prosječnom plaćom od 1.500,00 €. Imamo preko 60 vlastitih eko patenata. Mnogi naši proizvodi postali su standard EU. Gradimo 10. tvornicu za proizvodnj­u eko opreme u kojoj ćemo zaposliti novih stotinu djelatnika koji se vraćaju iz Europe.

Mi možemo i želimo zajedno s hrvatskom građevinsk­om industrijo­m i stručnjaci­ma u Hrvatskoj graditi održivu budućnost u Republici Hrvatskoj. U ovom projektu želimo političku podršku za naše uspjehe u razvoju i primjeni održivog razvoja. Štetni projekti koji su izvedeni: Marišćina, Kaštijun, štetni projekti koji su ugovoreni: Biljane Donje i Bikarac, sada u postupku nabave: Babina gora, Piškornica, Slavonski Brod, Dubrovnik, Split, Zagreb.

Siguran sam da građani Republike Hrvatske to ne zaslužuju. Nećemo odustati dok ne pobijedimo organizira­ne interesne skupine. Mi u kompaniji Tehnix imamo korektne poslovne prijatelje u Europi i svijetu. Iza sebe imamo Akademiju tehničkih znanosti Hrvatske, stručnjake iz hrvatskih tehničkih fakulteta te eksperte iz Europske unije. Hrvatska država je potrošila milijarde eura na projekte iz kojih smo mi bili ciljano isključeni u općim i tehničkim uvjetima od stranih kompanija povezanih s domaćim interesnim skupinama, a mi u Hrvatskoj nemamo nijedan održivi projekt za gospodaren­je otpadom. Sada je pravi trenutak za uključivan­je hrvatske eko industrije i znanosti u projekte održivog razvoja kojima se postiže kružna ekonomija. Na to imamo pravo i nitko nas u tome ne može zaustaviti jer želimo dobro građanima i prirodi Republike Hrvatske.

 ??  ??
 ?? ĐURO HORVAT, PREDSJEDNI­K KOMPANIJE TEHNIX ??
ĐURO HORVAT, PREDSJEDNI­K KOMPANIJE TEHNIX
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia