Karantene već u prvom kvartalu gurnule ekonomiju EU u recesiju
U SAD-u MASOVNI OTKAZI, EU IZGUBIO 0,2% ZAPOSLENOSTI Francuska potonula više od Italije i Španjolske, pad u Njemačkoj 2,2 posto, i to većim dijelom uvezen iz Kine
Zabrane kretanja i zaključavanje ekonomije doveli su do najvećeg pada BDP-a Europske unije u posljednjih četvrt stoljeća, i to 3,3 posto u EU te još oštrije – 3,8 posto u eurozoni. Većina europskih država počela je zaključavanje tek od ožujka tako da se glavnina udara prenosi na drugo tromjesečje. U prvome je ekonomija dosta trpjela i zbog karantena u Kini, a ne samo zbog širenja koronavirusa po Europi. Nakon što se prošle godine kretalo na rubu recesije, njemačko je gospodarstvo u razdoblju od siječnja do kraja ožujka zaronilo 2,2 posto, najviše u posljednjem desetljeću. Kvartalni pad BDP-a u Španjolskoj bio je 5,2 posto, Italiji 4,7 posto, dok je najviše štete pretrpjela Francuska koja je izgubila visokih 5,8 posto, što je najviše od kraja Drugoga svjetskog rata. Među tranzicijskim državama najveći pad imala je Slovačka – 5,4 posto, zbog velike važnosti automobilske industrije i oslonjenosti na dobavne lance iz Azije. Minusima se na kraju nije othrvala ni Švedska, koja je uvodila najmanje ograničenja u poslovanju i kretanju, ali i švedski je BDP pao 0,3 posto. Podaci za Hrvatsku bit će objavljeni krajem svibnja, a u slučaju zemalja za koje postoje podaci lagani plus imaju samo Bugarska, Rumunjska i Finska. Pad je u Velikoj Britaniji bio 2 posto, a SAD-u 1,2 posto. Za razliku od SAD-a, gdje je u posljednja dva mjeseca bez posla ostalo 30 milijuna radnika, a nezaposlenost se digla na gotovo 15 posto, zaposlenost u EU pala je samo 0,2 posto jer je većina država uvela snažne subvencije za očuvanje radnih mjesta. Stope nezaposlenosti u ožujku su porasle kod gotovo svih članica, a Hrvatska je bila među onima s najvišim porastom te je njena stopa nakon devet mjeseci prerasla prosjek EU27.
Njemačka na primjer subvencionira isplatu plaća za više od deset milijuna zaposlenih, Austrija za više od 1,3 milijuna radnika, no i povrh toga samo u travnju bez posla je u Njemačkoj ostalo više od 370.000 radnika. U Francuskoj je pomoć zatražena za 2,2 milijuna radnika, a taj je model primijenjen i u Hrvatskoj, gdje je broj radnika kojima će država tri mjeseca sufinancirati isplatu između 500.000 do 600.000 na mjesec. Zahvaljujući tome, Hrvatska je u travnju zabilježila pad zaposlenosti oko jedan posto, ali taj se negativni trend zaustavio te od 4. svibnja zaposlenost ponovno lagano raste. Analitičari Hrvatske gospodarske komore hvale europski pristup čuvanja radnih mjesta te smatraju da ne treba očekivati iznenadnu eksploziju nezaposlenosti kakva se dogodila u SAD-u. Postoje nagovještaji da je najgore ipak prošlo, no brzina i opseg oporavka uglavnom će ovisiti o povratku povjerenja potrošača koji su u prvom valu donekle ostali po strani jer je većina javnog novca usmjerena prema poduzećima i poduzetnicima. No, subvencije se pripremaju i za građane, ovisno o tome što koja zemlja pokušava poticati, većinom je to potrošnja u sektoru usluga i turizmu, ali na cijeni dobivaju i bicikli, odnosno nastojanje da se smanji korištenje automobila u velikim gradovima.