Dimnjak pao na automobil, vlasniku ne daju odštetu
– Ako se dimnjak koji pada na automobil ne svrstava u kategoriju „padajućih predmeta“, onda ne znam što se tako kategorizira?! Za Euroherc dimnjak to nije jer je pao zbog potresa iako rizik potresa nije izrijekom naveden kao onaj koji se ne pokriva – požalio nam se Viktor Crnogorac iz Zagreba koji je imao nesreću da mu je u potresu koji je u ožujku zatresao grad dimnjak pao na automobil koji je kupio samo tri tjedna ranije i od bivšeg vlasnika preuzeo policu kasko osiguranja. Uredno je, kaže, prijavio štetu, iz osiguranja su došli i napravili izvid, čuo ih je da razgovaraju o ovlaštenom servisu u kojem bi se šteta trebala sanirati, a onda mu je osiguravatelj poslao odluku da je njegov zahtjev za isplatu štete – pravno neosnovan. Osiguravatelj nije u obvezi isplate osigurnine za štete na vozilu koje su nastale zbog djelovanja potresa i događaja uzrokovanih potresom s obzirom na to da potres nije osigurani rizik potpunog kasko osiguranja u smislu odredbe čl. 17. Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila – stoji u dopisu osiguravatelja na koji se odvjetnik Viktora Crnogorca žalio, a prijavu je podnio i Hanfi i pravobranitelju za osiguranje u Hrvatskom uredu za osiguranje. Medijima se obratio jer smatra da ovakvih slučajeva sigurno ima još i htio bi na njih upozoriti, a on svoja prava kani ostvariti sudskim putem. Odvjetnik V. Crnogorca odluku osiguravatelja smatra pogrešnom jer je u stavku 2. članka 17 na koji se Euroherc poziva izrijekom navedeno da je jedan od osiguranih rizika pad ili udarac nekog predmeta, a do štete je došlo upravo padom dimnjaka na vozilo. Usto, u članku 20. Ugovora o kasko osiguranju taksativno su navedeni slučajevi u kojima osiguravatelj nije u obvezi isplatiti osigurninu.
Među tim isključenjima nije navedena šteta nastala djelovanjem potresa na koju se pozivaju kao razlog za odbijanje odštetnog zahtjeva. Osim toga, Zakon o obveznim odnosima propisuje da se, u slučaju kad je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadržaju ili ga je na drugi način pripremila i predložila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumače u korist druge strane – ističe osiguranik. Poziva se i na Zakon o zaštiti potrošača čiji članak 54 propisuje da se dvojbene ili nerazumljive odredbe tumače u smislu koji je povoljniji za potrošača. Osim službenog dopisa odjelu šteta, pisao je i njihovoj upravi da se očituje premda, kaže, ne očekuje odgovor. Pisali smo im i mi, tražeći drugu stranu priče, ali se iz Euroherca ni tjedan dana od upita nisu oglasili.
U Hanfi su, kažu, upoznati s predstavkom osiguranika, rješavaju je i odgovor će mu poslati u zakonskom roku od 30 dana. – Donošenje odluke o osnovanosti i visini odštetnog zahtjeva u slučaju nastanka svake štete u domeni je društava za osiguranje koja samostalno donose odluke o tome je li neki odštetni zahtjev osnovan ili ne. S obzirom na zakonsku regulativu, Hanfa nije ovlaštena arbitrirati u pitanjima imovinsko-pravnih odnosa, već jer to u nadležnosti odgovarajućih pravosudnih tijela – kažu u Hanfi, no pojašnjavaju i da kao regulator mogu izdavati i određene preporuke u slučajevima kada nisu primijećene nezakonitosti ili nepravilnosti, ali postoji mogućnost transparentnijeg postupanja društava prema korisnicima usluga.