Doznajte kako su u sanaciji katedrale otkrili dijelove nadgrobne ploče biskupa Baratina
Muzej grada Zagreba predstavlja fascinantnu instalaciju o životu u doba korone i potresa
Čak i dok su obnavljali vlastite domove, djelatnici Muzeja grada Zagreba sve su svoje vrijeme nakon potresa provodili spašavajući zgrade u kojima rade, a pune su vrijednih eksponata. Izvlačili su ih i provjeravali jesu li “preživjeli” te sa statičarima obilazili oštećene objekte, a usto se angažirali na tome da se prostori muzeja ponovno ispune posjetiteljima. To će se i dogoditi u ponedjeljak, na Međunarodni dan muzeja, a kako bi svi koji uđu kroz vrata zgrade u Opatičkoj 20 mogli vidjeti kako su za njih izgledala protekla gotovo dva mjeseca, pripremili su i posebnu instalaciju.
Baš za 510. obljetnicu smrti
Nazvana je “Muzejski život u doba pandemije i potresa”, a uz prezentaciju s brojnim fotografijama, objašnjava umjetnički savjetnik i autor idejne koncepcije instalacije Boris Mašić, obuhvaća i priču o pronalasku fragmenata nadgrobne ploče biskupa Luke Baratina, koja se smatra jednim od najboljih primjera skulpturalne renesanse u kontinentalnoj Hrvatskoj. Četiri dijela ploče, naime, arheološki je tim otkrio pomažući u sanaciji zagrebačke katedrale, i to sasvim slučajno, nakon čega su pažljivo izvučena iz poda i transportirana u muzej. Zanimljivo je, ističe Mašić, da su ti dijelovi ploče pronađeni baš nakon potresa jer su i tri ranije poznata fragmenta, koja prikazuju biskupovu glavu i jastuk na kojem počiva, a o njima skrbi Hrvatski povijesni muzej, također otkrivena nakon razornog udara, ali onog 1880. godine. Na izložbi koja se otvara u ponedjeljak, pak, predstavit će sve pronađene dijelove.
– Priča o Luki Baratinu pripovijeda se tako od potresa do potresa, a ovi su fragmenti otkriveni taman 510 godina nakon njegove smrti – ističe Mašić. Važni su, dodaje, i zato što, osim torza Luke Baratina, koji je biskupijom upravljao od 1500 do 1510., sadrže i dio nadgrobnog natpisa. Prije su, naime, stručnjaci o cijelom tekstu morali nagađati, no sada se može jasno pročitati.
– Natpis je u stručnoj literaturi već transkribiran, premda nije bio u cijelosti vidljiv na izvorniku. No, gotovo je identičan onome koji je sada integralno vidljiv – kaže Mašić.
Objekti “u žutom”
I drugi sadržaji instalacije jednako su fascinantni jer im je cilj upoznati posjetitelje sa životima muzejskih djelatnika i njihovim radom u doba korone i potresa, a fotografije, osim svakodnevice, dokumentiraju i sanaciju objekata. Glavna zgrada u Opatičkoj, na sreću, nije znatno oštećena, a dobro je prošao i njen postav.
– No neki su objekti dobili žutu oznaku pa će u njihovoj sanaciji biti još mnogo posla – kaže Ana Tošić, voditeljica marketinga Muzeja grada Zagreba.