Janša na početku svog trećeg mandata suočen s nikad žešćim otporom
Nestvarnoj hajci bio je izložen i Aleksandar Čeferin, direktor Uefe, samo zato što je bio kritičan prema komunikaciji vlade tijekom epidemije. U pozadini napada je i strah da se Čeferin ne uključi u politički život u Sloveniji
Zabrinuti ste zbog recentne politizacije koronakrize od strane vladajućih? Čini vam se da se ponovno otvaraju ideološki ratovi i jalove rasprave oko ustaša i partizana? Brine vas netransparentnost pri nabavi zaštitne opreme? Zatečeni ste arogantnim i diskriminirajućim odnosom vladajućih prema novinarima i njihovim kritičnim pitanjima? Zbog toga je prava šteta što u ovom kriznom trenutku, kada smo usredotočeni samo na sebe i svoje probleme, malotko u Hrvatskoj obraća pozornost na burna događanja u našem zapadnom susjedstvu, u Sloveniji, u kojoj već danima bjesni nevjerojatan rat između premijera Janeza Janše i tamošnjih medija, ali i liječnika, nevladinih organizacija, ustavnih sudaca, intelektualaca i kulturnjaka, policajaca, učenika i brojnih drugih skupina. Zbivanja u Sloveniji iznimno su poučna i za Hrvatsku, pokazujući na kakve nas sve demokratske stranputice manipulacija i politizacija koronakrize može odvesti. Janša je prije dva mjeseca preuzeo vlast u Sloveniji nakon parlamentarnog preslaganja koje je uslijedilo nakon nepromišljene ostavke svog neiskusnog prethodnika Marjana Šareca. Janša je po treći put postao premijer u savršenom trenutku. Kriza zbog epidemije novog koronavirusa bila je na vrhuncu. U zemlji koja graniči s Italijom, europskim žarištem epidemije, vladao je strah od nove bolesti. Za razliku od neodlučnog Šareca, čija je vlada bila na odlasku i u tehničkom mandatu, od Janše se u borbi protiv zdravstvene prijetnje očekivala sposobnost i odlučnost. Za njega se uvijek govorilo da je političar izvanrednog stanja i velikih organizacijskih sposobnosti, koji se izvrsno snalazi u izvanrednim prilikama. Kada izvanrednog stanja nije bilo, onda bi ga sam stvarao. Prije nešto manje od desetak godina, u svom kratkotrajnom, ali burnom, drugom premijerskom mandatu, kada je zemlju potresala velika financijska kriza, zagovarao je proglašenje bankrota i dolazak zloglasne europske Trojke, iako je nakon njegova odlaska s premijerske dužnosti Slovenija izbjegla najcrnji scenarij i sama sanirala urušene banke, čime se pokazalo da je Janša ipak pretjerivao.
Bizarna basna
Kada je riječ o samoj borbi protiv epidemije, ne može se reći da Janša nije bio uspješan. Slovenski podaci o broju umrlih na milijun stanovnika jesu nešto lošiji od hrvatskih, no Slovenija je i dalje među najuspješnijim zemljama u Europi i svijetu, iako je u Sloveniji bilo i nekih spornih zabrana i epidemioloških pogrešaka. Slovenske zdravstvene vlasti, primjerice, nakon što je virus ušao u domove za starije, inzistirale su na liječenju oboljelih u domovima, a ne u bolnicama, što je vjerojatno rezultiralo širenjem zaraze u domovima i poraznom činjenicom da su čak 80 posto preminulih od nove bolesti u Sloveniji štićenici