Najbrži je sud u Virovitici, a splitski najsporiji – predmet rješava 478 dana
“Švicarci” i stečaj potrošača znatno povećali zaostatke u sudstvu
Jednostavni stečaj potrošača i tužbe zbog kredita u “švicarcima” znatno su utjecali na stanje u sudstvu. Nakon što je broj neriješenih predmeta od 2015. smanjen za 152.000, u 2019. došlo je do porasta od čak 18% (481.348), a i bez stečaja potrošača (zaprimljeno 96.041) neriješenih je predmeta 5,5% više. Parnica je 20% više. Općinski sudovi lani su zaprimili 150.000 predmeta više te su imali 323.325 neriješenih predmeta (preklani 257.431) te sada 138 dana rade na predmetu, a prije su radili 118 dana. Sudaca je 167 manje, a njih 1712 (71% žena) riješi prosječno 685 predmeta, najmanje od 2015. Sudovi trebaju još 172 suca, 217 savjetnika, 589 službenika i 76 namještenika. Najviše sudaca (66 županijskih i 77 općinskih) treba Zagreb (18 županijskih i 10 za OGS), Split (7 županijskih i 6 općinskih), Osijek (8 i 6), Šibenik 13... To su podaci iz izvješća za 2019. o stanju sudstva predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse u kojem se usprotivio imenovanju toliko sudaca, osobito županijskih “jer se raspodjelom spisa temeljem algoritma nasumične dodjele spisa iz nadležnosti drugostupanjskih vijeća može lako i racionalno upravljati opterećenjem sudaca drugog stupnja.“
Predstavki i pritužbi 5475
Sudstvo je posvećeno ciljevima, ali “ni jedan sustav na dugi rok ne može se temeljiti samo na entuzijazmu velike većine sudaca i sudskih službenika i namještenika”, ističe Sessa, svjestan da će to mnogima zvučati pretenciozno “i to samo zato što se javna percepcija i ocjena djelotvornosti sudbene vlasti procjenjuje kroz samo nekoliko sudskih postupaka u kojima su se donosile odluke koje javnost nije prihvaćala”.
Sudovima nedostaje 731 računalo, 522 pisača, 167 prijenosnih računala, 1028 stolaca, 494 police za zemljišnoknjižne odjele, 296 ormara, 251 radni stol...! Takav je popis nezamisliv u zemljama gdje drže do sudstva.
Sudovi su lani zaprimili 5475 predstavki i pritužbi. Kako se lani na 66 sudova vodilo 1,696.778 postupaka, Sessa primjećuje kako su se primjedbe odnosile na samo 0,32% svih predmeta u radu. Dakle, loša percepcija rada sudaca po tomu nema realnu podlogu. Lani je bilo 66 prekoračenja razumnog roka trajanja postupka za što je isplaćeno 66.200 kuna naknade. Nekoć su isplaćivani milijuni kuna. I dalje se smanjuje broj predmeta starijih od tri odnosno sedam godina.
Županijski sudovi bilježe trend pada broja neriješenih predmeta od 60.136 predmeta u 2015. do 37.550 lani, kao i trgovački sudovi (od 44.236 do 24.884), Visoki trgovački sud (od 20.221 do 7637), upravni sudovi (od 15.024 do 7278), te Vrhovni sud (od 18.827 na 13.967). Ali, Visoki upravni sud ima sve više neriješenih predmeta (od 722 do 3324) jer su izmjene zakona 2015. dovele do većeg priljeva predmeta. I Visoki prekršajni sud je od 9534 na kraju 2019. došao na 11.311 neriješenih predmeta (31.330 u 2015.). Uz najveću stopu rješavanja trgovačkih predmeta u pet godina, parnice su skraćene od 374 na 320 dana, a stečajni postupci s 335 na 308 dana.
Vrijeme rješavanja predmeta na županijskim sudovima od 2015. skraćeno je sa 191 na 140 dana, najviše treba sucima u Rijeci 181, Dubrovniku 174 i Šibeniku 166, a najmanje u Puli 87, Sisku 111 i Karlovcu 112 dana. Najdulje se rješavaju ratni zločini i uskočki predmeti. Neriješenih predmeta po županijskom sucu od 154 smanjeno je na 99 iako je 11 sudaca manje nego 2015., ali je lani stiglo i 19.000 predmeta manje. Dva županijska suda povećala su broj neriješenih predmeta, u Osijeku sa 1683 na 2886 i u Rijeci sa 3703 na 4018. Najviše županijskih predmeta riješe suci u Sisku 363, Velikoj Gorici 333, Varaždinu 290, Splitu 282..., a najmanje u Puli 227, Bjelovaru 235 i Zagrebu 235.
Najviše predmeta u općinskim sudovima riješili su suci u Puli, svaki u prosjeku po 436, Koprivnici 419, Sisku 418, Karlovcu 411, Pazinu 406..., a najmanje u Dubrovniku 219, Đakovu 241, Osijeku 252, Splitu 257, Metkoviću 268, Zlataru 293, Rijeci 295, Crikvenici 297, Požegi 299... I suci OGS-a u Zagrebu riješili su po 436 predmeta, ali bez kaznenih i radnih. Naime, u Općinskom radnom sudu svaki sudac riješio je 162 predmeta, a u Općinskom kaznenom sudu 279. Najdulje na predmetu u prosjeku radili su općinski suci u Splitu 478 dana, Crikvenici 468, Dubrovniku 456, Rijeci 418 i suci OGS-a u Zagrebu 414, a najmanje u Virovitici 109 dana, Požegi 160, Čakovcu 176, Đakovu 178, Sisku 182, Kutini 190, Zlataru 197... Prosjek je 284.
Dubrovčani riješe najmanje
Najviše trgovačkih predmeta riješili su u Zadru 344, pa Bjelovaru 337, Osijeku 281, Pazinu 278, Rijeci i Zagrebu 270, Splitu 217, Varaždinu 210 i Dubrovniku 194, a najkraće na predmetu su radili u Bjelovaru 167 i Zadru 209, a najviše u Dubrovniku i Zagrebu 336, te ostali od 221 do 272 dana.
Vrhovni sud je 2015. trebao 867 dana po predmetu, preklani 483, a lani 558 dana (za kaznene 133, građanske 677).
Dubrovački suci već niz godina rješavaju najmanje predmeta. Što je tomu razlog, imaju li možda složenije predmete, očito je nužna detaljna analiza.
U Splitu i Zagrebu porastao je broj neriješenih prekršajnih predmeta s oko 3800 na 5100 i 6775 s tim da su u Splitu u prosjeku rješavali 443 predmeta, 119 manje od sudaca u Zagrebu kojima je trebalo 93 dana da riješe predmet, a Splićanima 162.
Visoki prekršajni sud ima 25 sudaca, a 2015. imao ih je 39, pa su od tada lani riješili najmanje predmeta. Neriješenih predmeta imali su 43.177, a sada 11.311 premda ih je na kraju 2018. bilo 9534. Rad na predmetu produljen je s 224 na 352 dana. Zbog izmjena zakona porastao je priljev predmeta po sucu, od 378 na 542. Lani je 765 ili 7% predmeta VPS-a otišlo u zastaru, najmanje u 10 godina, a 2015.-2018. tako je riješeno 20 do 29% predmeta.
Sudovi traže 172 suca, 589 službenika..., ali Sessa je protiv imenovanja 66 županijskih sudaca