“Proizvodnju lijekova treba vratiti u Europu”
Zabrana izvoza nekih lijekova i nestašica zaštitne opreme u jeku pandemije COVID-19 pogodila je europske zemlje i pokazala ovisnost EU o proizvodima iz Kine i Indije. Proteklih se dana stoga intenzivirala inicijativa o europskoj farmaceutskoj strategiji koja bi umjesto ovisnosti o kineskoj i indijskoj proizvodnji, EU osigurala pristupačnost, održivost i sigurnost opskrbe lijekovima.
Financijski poticaj
Na videokonferenciji ministara zdravstva članica EU, održanoj u srijedu u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe, pomoćnica hrvatskog ministra dr. Vera Katalinić-Janković naglasila je kako je adekvatna opskrba sigurnim, učinkovitim i pristupačnim lijekovima ključna za pacijente diljem Europe, a povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides ustvrdila je da moramo uspostaviti načine za proizvodnju lijekova unutar EU i osigurati da građani i bolnice mogu u svakom trenutku imati pristup osnovnim lijekovima. – Europa mora ponovno postati neovisnija o Aziji kad je riječ o lijekovima – izjavio je njemački ministar zdravstva Jens Spahn najavivši da će opskrba lijekovima biti jedna od ključnih tema njemačkog predsjedanja Vijećem EU u drugoj polovici ove godine.
– Želimo uvesti i financijske poticaje kako bi se proizvodnja važnih djelatnih tvari ponovno premjestila u Europu – otišao je i korak dalje Spahn. U kojoj se mjeri uopće lijekovi proizvode u Aziji i što bi farmaceutska strategija zapravo značila? Već u izjavi European Federation of Pharmaceutical Industries and Associations (EFPIA) stoji da EU izvozi više od 60% svih globalnih lijekova i da se 76% aktivnih farmaceutskih sastojaka (API) koji se koriste u proizvodnji inovativnih lijekova u Europi i nabavlja u EU, a 11% dolazi iz SAD-a. Samo 9% APIja potrebnih za proizvodnju u EU potječe iz Azije, uključujući Južnu Koreju i Japan. Jeftiniji generici se pak velikim dijelom proizvode posebice u Indiji. – Nažalost, koristeći cijenu kao jedini kriterij pri nabavi lijekova, proizvodnja se preselila iz EU u dalekoistočne zemlje. Jedini način da se farmaceutska industrija na održivi način vrati u EU jest da se u proces odlučivanja uvedu i drugi kriteriji, npr. mjesto proizvodnje unutar EU, pouzdanost opskrbe tržišta EU, proizvodnja uz zaštitu prirodnog okoliša ili korištenje zelene energije – kaže Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a. U Plivi se slažu da je važno da EU podržava proizvodnju unutar granica i da se ne oslanja u prevelikoj mjeri na proizvodnju u državama trećeg svijeta.
– Usprkos predrasudama farmaceutska proizvodnja nije toliko vezana za Kinu ili neke druge zemlje, kao što je to slučaj u pojedinim industrijama, tako da ova kriza nije poremetila proizvodnju lijekova i redovnu opskrbu tržišta. Ipak na dijelu, pogotovo aktivnih farmaceutskih supstancija postoji značajna povezanosti s Indijom – navode iz Plive. Teva, unutar koje posluje i PLIVA, ima proizvodne kapacitete na 31 lokaciji - osim u Hrvatskoj u Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Španjolskoj, Poljskoj i drugim zemljama, a ukupno u Europi zapošljava više od 19.000 ljudi. Belupov lanac nabave 76% sirovina i ambalaže kupuje od EU dobavljača, dok na dobavljače iz trećih zemalja otpada 24% vrijednosti.
Ovo je Hrvatska prilika
– Ova je kriza pokazala koliko je važno da EU, ima “svoju” proizvodnju lijekova te da je upravo to bitnije od toga da se, na račun kratkoročnih ušteda proizvodnja preseli u daleke zemlje izvan EU, koje imaju jeftiniju radnu snagu te manje ekološke zahtjeve. Ova kriza jedinstvena je prilika da se Hrvatska reindustrijalizira i krene novim smjerom – kažu u Belupu.
Jens Spahn: Europa mora ponovno postati neovisnija o Aziji kad je riječ o lijekovima