Ministrica Vučković: Sustav potpora je loš, zato ga sad mijenjam

Većina politika išla je na jačanje poljoprivrede sjeverno od Karlovca pa je poljoprivreda u krškom dijelu dobivala manje potpora i pozornosti od one u istočnom dijelu Hrvatske

Pandemija koronavirusa osvijestila je važnost vlastite proizvodnje hrane, a ona je u Hrvatskoj dramatično niska. Pokrivenost uvoza izvozom pala je na 64 posto, a niska produktivnost i slaba konkurentnost domaćeg agrara, koja je na 30 posto prosjeka EU, razlozi su zbog kojih hrvatska hrana teško pronalazi put do stranih polica. A gotovo sve što se proizvede u Europi može se kupiti u Hrvatskoj. Zaključak je to Večernjakove virtualne konferencije o poljoprivredi, na kojoj je istaknuto da je nacionalni interes jačati poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju povećanjem njezine konkurentnosti, digitalizacijom i okrupnjavanjem zemljišta. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila je stoga zaokret u poljoprivrednoj politici. „Nakon provedenih analiza, a slijedom i nacrta strategije koji će uskoro biti prezentiran, sustav izravnih plaćanja, pa i smjer ruralnog razvoja je loš. Potpore, ako ih uspoređujemo s proizvodnjom, nisu dovoljno učinkovite i to ne može nijedna država izdržati. Radimo na tome da to promijenimo“, rekla je ministrica.

Niska produktivnost i veliki uvoz hrane, nedostatnost i slaba konkurentnost domaćeg agrara, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, investicije u tehnologiju i znanje, inovativni modeli financiranja primarne proizvodnje, neka su od pitanja o kojima se govorilo jučer na konferenciji “Nova paradigma domaćeg poljoprivrednog i prehrambenog sektora” u sklopu Večernjakova projekta Hrvatska kakvu trebamo

Kako održati poljoprivredni patriotizam koji se javio u koronakrizi, kako riješiti probleme niske produktivnosti i velikog uvoza hrane, nedostatnosti i slabe konkurentnosti domaćeg agrara, kako provesti okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, investicije u tehnologiju i znanje, inovativne modele financiranja primarne proizvodnje, samo su neka od pitanja na koja su jučer na konferenciji “Nova paradigma domaćeg poljoprivrednog i prehrambenog sektora” u sklopu Večernjakova projekta Hrvatska kakvu trebamo odgovore ponudili ministrica poljoprivrede Marija Vučković, direktor sektora poljoprivrede Podravke Dalibor Kezele, izvršni direktor u Fortenova grupi Vlado Čondić Galiničić, predsjednica uprave HBOR-a Tamara Perko, predsjednik HGK Luka Burilović, predsjednik uprave Osatina grupe Mirko Ervačić te stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu Darko Znaor.

Politika u korist velikih sustava

U uvodnom izlaganju Znaor je kazao kako je poljoprivreda višeznačan i multinacionalan sektor koji osim proizvodnje hrane proizvodi i okoliš i dostojanstvo te je srž razvitka ruralnih područja. Međutim, velik dio agrarnih politika svih vlada dosad bio je usredotočen na proizvodnju, dok su sve druge multifunkcionalne dimenzije stavljene u drugi plan. Hrvatska ima vrlo izdašne potpore što je dobro, no s druge strane, sve dosadašnje vlade favorizirale su politike koje idu u prilog tzv. velikim sustavima, smatra on. Zanimljivo – većina tih politika išla je i na jačanje poljoprivrede sjeverno od Karlovca pa je poljoprivreda u krškom dijelu dobivala manje potpora i manje pozornosti nego u Panoniji, a nije se puno odmaklo ni od problema i zagonetke poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Slabu konkurentnost i ovisnost o uvozu Znaor pripisuje dvama faktorima, nasljeđu te agrarnoj politici u proteklih 20 godina.

– Naslijedili smo zakon koji dopušta atomiziranje, parceliziranje poljoprivrednih gospodarstava, što je u konačnici dovelo do toga da imamo jako male parcele, prvenstveno u Dalmaciji i Hrvatskom zagorju, a na njima proizvodnja nije učinkovita i konkurentna. Također, i ljudski i društveni kapital u proizvodnji i znanosti uvjetno je rečeno oskudan. Demografska struktura te razina znanja, inovacija, obrazovanja dosta je niska, pogotovo u odnosu na neke druge EU zemlje. Velik dio PG-ova, a i neki veliki sustavi, primjenjuje zastarjele agrotehničke mjere što je isto jedan od velikih problema, kao i nedostupnost, odnosno teško dolaženje do financijskog kapitala potrebnog za proizvodnju. No treba naglasiti da ni Europskoj uniji, a ni Hrvatskoj samodostatnost barem do sada nije bila cilj – naglasio je Znaor. Samodostatni smo u svega nekoliko proizvoda, a kako ne skrbimo dovoljno o prirodnim resursima i okolišu kad je riječ o klimatskim promjenama, štete od elementarnih nepogoda u poljoprivredi od 2011. do 2018. činile su čak dvije trećine isplaćenih šteta.

Dobra prilagodba u koronakrizi

– Slikovito rečeno, 60% izravnih plaćanja pojele su nam klimatske promjene, a uz ta plaćanja mi nemamo prioritetnih mjera u sklopu Programa ruralnog razvoja (PRR) za borbu protiv klimatskih promjena ili, što je važnije, za adaptaciju klimatskim promjenama – rekao je Znaor. Smatra kako je dobro da se u vrijeme koronakrize puno propituje je li smjer u kojem idemo dobar kad je riječ o poljoprivredi i hrani, a pozitivno ocjenjuje i prilagodbu OPG-ova i nekih sustava i trgovina novonastalim uvjetima. I Ministarstvo poljoprivrede je dobro reagiralo, a odjednom su srušene i prepreke online prodaje ili kućne dostave te nekih oblika kratkih opskrbnih lanaca. Znaor hvali inicijativu Zagrebačke županije da se sva proizvodnja u županiji preusmjeri u ekološku proizvodnju što je potaknuto ranijim razmišljanjima, ali i koronakrizom. U tijeku je izrada akcijskog plana i nekih drugih dokumenata pa će biti zanimljivo pratiti hoće li ta opcija naići na podršku proizvođača, naglasio je.