Izložba skulptura u Londonu oduševila je i publiku i kritičare, a Meštroviću donijela laskav nadimak Homer kamena

Do kraja lipnja u novom velikom projektu Večernjeg lista predstavit ćemo dvanaestero Hrvata koji su svojim znanstvenim, umjetničkim, izumiteljskim i drugim dostignućima mijenjali svijet. Nakon Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, sv. Jeronima, Nikole Tesle, Ivane Brlić-Mažuranić, Andrije Štampara, Andrije Mohorovičića, Ive Andrića i Marka Marulića, u deset nastavaka predstavljamo Ivana Meštrovića

U svojim “Uspomenama na političke događaje i ljude” Ivan Meštrović dalje piše o događajima u travnju 1918. Održan je tada Rimski kongres na kojem je trebalo oboriti Londonski pakt i spriječiti predaju Dalmacije Italiji, a „naši bi njima priznali većinu Istre i Goricu“. Kompromis se nije mogao postići. Sporazum je, među ostalim, poticao i šef talijanskih socijalista Bissolati, ali Trumbić nije popuštao.

Uvod u političke drame

Bissolati ga je doslovno zaklinjao da se riješe granice i obori Londonski pakt pa mu je onda rekao, malo povrijeđeno, ove iskrene i proročanske riječi: “Gospodine Trumbiću, vi ste svršili talijansku gimnaziju, pratite talijansku knjigu i novine, govorite bolje talijanski od mnogog Talijana pa mislite da poznate talijanski mentalitet koliko i ja, a ja vam kažem da se varate i da ćete se kajati što niste imali hrabrosti da se izvrgnete prigovorima vaših hrvatskih i slovenskih kompatriota jer, kad se Austrija slomi, ovdje će nastati sasvim druga atmosfera prema vama nego je danas. Danas kada smo puni neuspjeha, moji kompatrioti će biti zadovoljni ako im se kaže: dobit ćemo Trst. Sutra kad se slomi austrijska fronta, tražit će ne samo Pulu, a drugi dan ne do Šibenika,

Prvi put kiparovi radovi odlaze i u Ameriku, kamo ih je odnijela Evelyn St. George, jedna od žena koje su Meštroviću pozirale

WIKIPEDIJA MEŠTROVIĆEV GOVOR “Moj život ima svoje opravdanje ako je moja zamisao i moj umjetnički rad izraz ujedinjenog jugoslavenstva, ako ono bude humano i europejsko u duhu”

ŽIVOT U DUBROVNIKU Mjesecima je neumorno klesao i modelirao jedva odvajajući malo vremena za jelo. Mauzolej obitelji Račić prva je njegova realizirana arhitektura