Rajko Ostojić i Miroslav Škoro oporbeni kandidati za potpredsjednike?
Dalija Orešković odbila neformalni sastanak o saborskim odborima pitajući: “Tko je Branko Bačić da saziva sastanke”
Predsjednik HDZ-a i mandatar nove Vlade Andrej Plenković predstavio je jučer središnjim tijelima svoje stranke buduće ministre. Nakon sjednice i javnosti je predstavio imena ministara, a iznenađenja u odnosu na ono što se proteklih dana neslužbeno moglo čuti u stranačkim kuloarima nema. Čelne funkcije u ukupno 16 ministarstava u novoj Vladi preuzet će četiri žene – Nina Obuljen Koržinek, Nikolina Brnjac, Nataša Tramišak i Marija Vučković. Potpredsjednici Vlade ostaju ministri unutarnjih poslova i financija, Davor Božinović i Zdravko Marić, a novi su ministar branitelja Tomo Medved i SDSS-ov potpredsjednik bez portfelja za društvena pitanja i ljudska prava Boris Milošević. Radovan Fuchs prihvatio je da nakon devet godina ponovo preuzme funkciju ministra znanosti i obrazovanja. Istodobno su tekle i posljednje pripreme za konstituirajuću sjednicu Sabora, a zaslugom Dalije Orešković, jedne od čelnih ljudi koalicije s centra, u žižu javnosti došle su neke procedure koje su se do sada smatrale tehničkim pitanjima. Orešković je odbila doći na neformalni sastanak parlamentarnih stranaka koje je sazvao predsjednik HDZ-ova kluba zastupnika Branko Bačić u namjeri da se postigne dogovor oko kadra koji će popuniti saborske odbore. Zasmetalo joj je to što Bačić saziva parlamentarne stranke iako nema nikakvu formalnu dužnost jer Sabor još nije konstituiran.
Bačić ipak održao sastanak
– Tko je Branko Bačić da zove na sastanke kad Sabor nije konstituiran – upitala je Orešković, zauzimajući se da se saborskim poslovnikom precizira tko i po kojem ključu ulazi u koje saborsko radno tijelo. Ovo nije prvi put da je čelnica koalicije centra pozvala oporbu da ne sudjeluje u sastancima na koje ih pozivaju vladajući. Učinila je to i prije tjedan dana kada je prva najavila da se neće odazvati na Plenkovićev Bojkot dogovora o stranačkim radnim tijelima u Saboru na koji je pozvala D. Orešković otvorio bi mogućnost da o oporbenoj kvoti u odborima na kraju odluči saborska većina
poziv oporbenim strankama da razmijene mišljenja o izazovima koji su pred Hrvatskom. Tada su je slijedile i druge oporbene stranke, no to se ovoga puta, na sreću, nije dogodilo. Bojkot dogovora oko stranačkih radnih tijela otvorio bi mogućnost da u oporbenoj kvoti u odborima na kraju odluči saborska većina.
Čelnike i članstvo saborskih 29 tijela bira saborski plenum, a većina se pritom mora držati jedne jedine poslovničke odredbe, one koja utvrđuje da “sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Sabora”. Većina bi, dakle, teoretski mogla sama izabrati tko će od oporbenih zastupnika sjediti u kojem odboru, naravno pod uvjetom da izabrani zastupnici prihvate takvu dužnost. Običaj je ipak da se oporbenim strankama prepusti da međusobno dogovore tko će ih zastupati u odborima, a u dva navrata kada se takav dogovor nije mogao postići i kada se za isto mjesto predlagalo više kandidata o njihovu imenovanju preglasavanjem je odlučio HDZ. To smo vidjeli kada su se birali prvi sastavi Odbora za europske poslove i Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, još dok je na čelu ovog tijela sjedio oporbeni zastupnik. Oporba tada nije uspjela postići dogovor pa je HDZ u oba navrata birao između više ponuđenih kandidata i oba puta se, unatoč volji većine oporbenih zastupnika, izabrao HNS-ov kandidat.
U Odbor za europske poslove tako je, umjesto SDP-ova Zorana Milanovića zasjela Vesna Pusić, a na čelo Povjerenstva za sukob interesa Antun Kapraljević, umjesto HSP-ova Tončija Tadića koji je tada imao potporu većine oporbenih stranaka. Ponovi li se ovakav scenarij i ne postigne li se dogovor parlamentarnih stranaka, HDZ će ponovo moći birati između više ponuđenih kandidata, a to otvara puno više prostora za političku trgovinu i dogovore ispod stola od ovog što je oporbi jučer ponudio Bačić. Neformalni sastanak na kraju je održan, a Bačić je izvijestio kako je dogovoreno da će konstituirajuća sjednica proći onako kako je Poslovnikom utvrđeno. A to znači da će se, uz starog-novog predsjednika Gordana Jandrokovića, izabrati i pet potpredsjednika Sabora, Mandatno-imunitetno povjerenstvo i Odbor za izbor i imenovanja. Uz ova tijela, nužna za samo konstituiranje i polaganje zastupničke prisege novoizabranih zastupnika, Sabor će na konstituirajućoj sjednici izabrati i članove Odbora za graditeljstvo i prostorno uređenje, kako bi se već na sljedećoj sjednici, koja počinje 29. srpnja, mogao donijeti Zakon o obnovi Zagreba. Na konstituirajućoj sjednici popunit će se i Odbor za financije, kako bi se mogli potvrditi najavljeni međunarodni financijski ugovori.
SDP se još nije dogovorio
Na sastanku je dogovoreno i kako će čelno mjesto u Odboru za poljoprivredu u novom sazivu pripasti vladajućima, a Odbor za europske poslove oporbi. Bačić je potvrdio da će tri potpredsjedničke funkcije iz redova većina ponovo popuniti HDZ-ovi Željko Reiner i Ante Sanader te zastupnik talijanske manjine Furio Radin. Po broju osvojenih mandata, jedno će potpredsjedničko mjesto pripasti najvećoj oporbenoj stranci SDP-u, a još jedno trebao bi popuniti kadar Domovinskog pokreta. Iz ove stranke posljednjih se dana neslužbeno moglo čuti kako bi to trebao biti njihov predsjednik Miroslav Škoro, dok SDP još nije donio odluku o potpredsjedniku iz svoje kvote. O ovoj funkciji do srijede mora odlučiti SDP-ov klub zastupnika, a iako se prije neslužbeno moglo čuti kako bi potpredsjednik Sabora do izbora novog šefa stranke trebao ostati Siniša Hajdaš Dončić, najnovije informacije govore kako bi ta funkcija ipak mogla pripasti potpredsjedniku SDP-a Rajku Ostojiću.
Umjesto Hajdaša Dončića jedan od potpredsjednika Sabora trebao bi biti Rajko Ostojić (SDP)