Razmislit ću o ukidanju A i B razine državne mature
Radovan Fuchs, novi ministar obrazovanja:
Radovan Fuchs, nekadašnji ministar u Vladi Jadranke Kosor, a Plenkovićev savjetnik i voditelj Posebnog stručnog povjerenstva, jučer je i službeno prihvatio ponudu premijera Plenkovića i preuzeo ministarstvo obrazovanja. Koji su mu prvi potezi, što će biti s nastavom na jesen i kako uopće poboljšati hrvatsko obrazovanje, razgovarali smo u ekskluzivnom intervjuu za Večernji TV.
Već ste bili ministar obrazovanja, ali mnogi danas, uključujući i vaše tadašnje kritičare, tvrde da ste najbolje kadrovsko rješenje za resor obrazovanja. Godi li vam to?
Iz današnje perspektive mogu reći da je onda bilo mnogo stvari koje nisu prošle, a sigurno bi i sadašnjost drukčije izgledala da su određeni ljudi u Vladi htjeli istinsku reformu obrazovanja. Jako mi je bitno da u svom prošlom ministarskom mandatu nikad nisam predlagao nešto nerealno ili nešto što bi naštetilo tako osjetljivom i važnom resoru. Ove sam se funkcije prihvatio kako bismo se ozbiljno uhvatili ukoštac s gorućim problemima iako možda rušim prosjek godina u novoj Vladi. Situacija je sada dodatno komplicirana zbog pandemije koronavirusa i mnogo je izazova pred nama. Zbog toga ću se u kabinetu okružiti iznimno kompetentnim i sposobnim ljudima.
U sustavu obrazovanja nikada nije bila gora situacija. Kako iznova motivirati nastavnike, učitelje, roditelje, ili od reforme moramo odustati?
Tu se radi o klasičnom problemu. Kako bi koja vlast dolazila, nova kadrovska rješenja u Ministarstvu preuzimala bi dio ostavštine i kretala u potpuno novom smjeru. Ne može se tako voditi obrazovanje. Nama ne trebaju nagle i šokovite promjene. Moramo se ukoštac uhvatiti mirno i analitično. Imamo znanstvenike u institucijama, imamo NCVVO, imamo razne institute. Neću raditi prema dojmu što je dobro, a što ne. Struka će napraJa
Ja sam uvijek za to da djeca idu u školu i to je najbolja varijanta. No sve će ovisiti o epidemiološkoj situaciji viti analitiku i njezina će riječ biti konačna. Na temelju uvida u stanje nastavit ćemo raditi, nećemo biti brzopleti i dovesti se u situaciju da nam se eventualni pogrešan potez za desetak godina vrati kao bumerang. Pokušat ćemo ostvariti dijalog sa svim akterima, s roditeljima i djelatnicima u obrazovanju, i
doći do najboljeg rješenja za generacije koje odgajamo.
Koliko će za to biti potrebno vremena?
Teško je to u ovom trenutku reći i prosuti iz rukava. Pretpostavljam da je razdoblje od godinu dana dostatno da napravimo svu analitiku i evaluaciju. Primjerice, do sada je svim ministrima fokus bio na kurikulumu koji ide u škole. Svaka ga je Vlada krojila ispočetka, a ja vam tvrdim da je to samo kap u moru problema. Radit ćemo i analizu o uspješnosti škole na daljinu.
Zagovarate li ideju da djeca na jesen ipak krenu na nastavu?
sam uvijek za to da djeca idu u školu i to je najbolja varijanta. Međutim, sve će ovisiti o epidemiološkoj situaciji. Mi ćemo u svakom slučaju razgovarati sa strukom iz svih područja. S psiholozima, epidemiolozima, pravnicima... Pričat ćemo s roditeljima, profesorima. Pokušat ćemo istodobno zaštititi djecu, ali i one djelatnike koji se nalaze u rizičnoj skupini. Mislim da će situacija ovisiti o trenutku, a epidemiološke mjere svakako će trebati dodatno prodiskutirati jer one imaju svoje specifičnosti.
Profesori su na jedan način bačeni u vatru, preko noći su se trebali prilagoditi potpuno novom i neviđenom sustavu – e-nastavi...
Da, slažem se, bili su bačeni u vatru. Međutim, to je tada bila jedina moguća opcija. Jednostavno se ništa bolje ili kvalitetnije nije moglo smisliti i tako je bilo u cijelom svijetu. Ali sad smo upoznati s novim činjenicama i podacima, analizirat ćemo situaciju i iz nastave na daljinu preuzeti ono što je funkcioniralo. Prostora za napredak u svim segmentima svakako ima. Primjerice, i učiteljski fakulteti će se morati modificirati. Jednostavno će profesori morati biti školovani u kontekstu novih tehnologija i svijeta koji dolazi.
Devetogodišnja škola? Da ili ne?
To će svakako doći na dnevni red. Načelno se slažem s tom idejom, ali treba prodiskutirati o modelu. Možda to može biti i predškolski model koji će vrijediti za svu djecu, a može se razmišljati i o drugim varijantama poput cjelodnevne nastave. Ali prerano je o tome govoriti bez infrastrukturnih uvjeta.
Treba li u Hrvatskoj biti više nacionalnih ispita?
Dajte mi još malo vremena za odgovor na to pitanje. Sada mogu samo reći da bi nekakva vrsta male mature sigurno dala dobar presjek o znanju kakvim naši osnovnoškolci raspolažu. S druge strane, državnu maturu apsolutno treba zadržati.
Ozbiljno treba razmisliti o tome da se A i B razina maknu s dnevnog reda i da imamo jednostavnu državnu maturu s obveznim predmetima kojom će se profilirati najbolji i najlošiji učenici.
Hoćete li i vi biti jedan od ministara u nizu koji bježi od modela vrednovanja rada profesora?
Kao i na svakom poslu, postoje oni koji su dobri i manje dobri. Da, pokušat ćemo napraviti evaluaciju rada i one najbolje ćemo nagrađivati.