Traženje cjepiva protiv korone pokrenulo novi hladni rat
Ulozi u geopolitičkim igrama nisu samo suzbijanje bolesti, nacionalni ponos i profit nego i politički bodovi na koje lideri računaju
Ulog u globalnoj utrci da se pronađe cjepivo protiv novog koronavirusa nije samo konačno suzbijanje opasnosti od njime uzrokovane bolesti COVID-19. Tu je ulog i nacionalni ponos, javno zdravstvo, no ipak i profit. U ovom trenutku službeno su četiri kandidata u trećoj fazi kliničkog ispitivanja. Jedan iz američke kompanije Moderna, jedan sa Sveučilišta Oxford, koje ga razvija s kompanijom AstraZeneca, ali i dva kineska, Sinovac i Sinopharm. I Rusija je, prema svojim tvrdnjama, razvila kandidata za cjepivo koji dosad pokazuje odlične rezultate.
Pokupovao zalihe
Dakle, utrka za cjepivom doista izgleda kao bilo koje drugo geopolitičko nadmetanje, gotovo kao da je hladni rat. Pogotovo ako se svemu dodaju i njemačke kompanije CureVac i BioNTech, koji svoje cjepivo razvija s Pfizerom, te francuska kompanija Sanofi. Kada je riječ o razvoju cjepiva protiv novog koronavirusa, mahom su to projekti koji se razvijaju unutar najvećih svjetskih ekonomija.
Kada je pandemija udarila na Sjedinjene Države, njihov predsjednik Donald Trump u svibnju je osnovao Operation Warp Speed, skupinu čiji je zadatak da upravo SAD prvi dobije upotrebljivo cjepivo za SARS-CoV-2 bez obzira na to tko ga razvijao, odnosno da se Amerikancima osigura 300 milijuna doza. Kongres je za to odobrio čak 10 milijardi dolara. No Amerikanci su već prije, početkom ožujka, razgovarali s 25 kompanija, a skupina je otvorena i za razgovore s drugima. Ono što je u tom trenutku bila vijest navodna je Trumpova ponuda CureVacu, kontroverznog njemačkog biznismena Dietmara Hoppa, za prioritet pri otkupu cjepiva kada ga ta kompanija razvije. Trumpove namjere nisu se promijenile. Minulog je tjedna stigla vijest da je odobreno 1,95 milijardi dolara Pfizeru, američkoj tvrtki, i njegovu njemačkom partneru BioNTechu za razvoj cjepiva. Ranije je Trump odobrio 1,2 milijarde dolara i AstraZeneci, za cjepivo koje razvija s Oxfordom, a krajem prošlog mjeseca pokupovao je kompletnu proizvodnju tog dokazano efikasnog lijeka protiv COVID-19 za sljedeća tri mjeseca. Svi ostali su na čekanju.
– Predsjednik Trump sklopio je nevjerojatan dogovor kojim Amerikancima osigurava pristup prvom dokazanom lijeku protiv COVID-19. Želimo da koliko je god moguće više američkih pacijenata koji trebaju remdesivir lijek i dobiju – rekao je Trumpov ministar zdravstva Alex Azar. Svu količinu lijeka koji proizvodi i na koji patent polaže američka kompanija Gilead Trump je mogao otkupiti jer se zbog patenta taj lijek ne može proizvoditi nigdje drugdje. S cjepivima je očito malo drukčije, no jasno je da su ona sada čimbenik svjetske geopolitike.
– Pandemija je postala dijelom geopolitičkog natjecanja između SAD-a i Kine. To da ste prvi u razvoju učinkovitog cjepiva može donijeti i neke konkretne koristi – rekao je David Fidler, stručnjak za kibernetičku sigurnost i globalno zdravlje u američkom Vijeću za globalne odnose. Međutim, to je tijelo u svojoj analizi “The Politics of a COVID-19 Vaccine” navelo da je nacionalni pristup razvoju cjepiva zapravo recept za katastrofu te da on mora biti globalan jer je riječ o globalnoj bolesti koja neće nestati bez zajedničkog napora.
Protiv monopoliziranja
Postoje, međutim, i odgovori na pokušaje monopoliziranja. Angela Merkel odmah je nakon situacije s CureVacom sazvala sjednicu vlade na temu zaštite takvih kompanija. EU se aktivno uključio u razvoj cjepiva s 2,7 milijarde dolara namijenjenih kompanijama koje imaju obećavajuće kandidate, a pregovara se s pet kompanija oko otkupa cjepiva ako se njihovi kandidati pokažu učinkovitima. Sve s naglaskom na one čija se cjepiva mogu proizvoditi na tlu Europe. Europska komisija održala je i donatorsku konferenciju početkom svibnja na kojoj su prikupljene 7,4 milijarde dolara. Globalni savez za cjepivo i imunizaciju, Svjetska zdravstvena organizacija, nekoliko svjetskih vlada te Zaklada Billa i Melinde Gates osnovali su COVAX, COVID-19 Vaccine Global Access, koji promovira ideju da se cjepiva tretiraju kao globalno dobro te da se distribuiraju jednakopravno. Također, Kina je preskočila treću fazu kliničkog ispitivanja s cjepivom tvrtke CanSino Biologics, razvijenim u suradnji s kineskom vojskom, na čijim se vojnicima i primjenjuje, no nejasno je li po zapovijedi ili dragovoljno. Slično je i sa spomenutim ruskim cjepivom. O njegovu razvoju, a sredinom kolovoza trebala bi početi treća faza kliničkog ispitivanja, Vladimira Putina izvješćuje ministar obrane Sergej Šojgu. U svemu ne trebaju čuditi ni recentne optužbe američke administracije protiv Rusije, koja je navodno hakiranjem pokušala doći do podataka o cjepivima koja se razvijaju u Americi.
Nacionalni pristup razvoju cjepiva recept je za katastrofu jer riječ je o globalnoj bolesti koja neće nestati bez zajedničkih napora