Europu u budućnosti čeka sve više poplava
U razdoblju smo najvećih poplava u posljednjih 500 godina. U ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo se ljeti, dok one danas predstavljaju 55 posto svih poplava
U članku naslovljenom “Current flood-rich period is exceptional compared to the past 500 years in Europe”, objavljenom u uglednom znanstvenom časopisu Nature, grupa od 42 istraživača iz 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe analizirala je popriličan broj arhivskih izvora o povijesti poplava za 103 velike europske rijeke, obuhvativši razdoblje između 1500. i 2016. godine. Za razliku od drugih kontinenata, u Europi su očuvani različiti povijesni izvori, od ljetopisa i kronika do administrativnih i pravnih spisa, privatne i poslovne korespondencije te novinskih članaka. Ovi su izvori prepuni izvještaja o ekstremnim vremenskim prilikama te opasnosti poput poplava.
Poplave snažnije nego prije
U istraživanju je otkriveno devet perioda s intenzivnim poplavama koje su zahvatile različite europske regije, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi. Ovo doznajemo od prof. dr. sc. Hrvoja Petrića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, povjesničara okoliša koji je i koautor na ovom radu.
– Za suvremenu stvarnost važni su rezultati dobiveni analizom izvora za najnoviju europsku povijest poplava. Sreća je da o tome periodu ima najviše sačuvanih podataka. Koautori su zaključili da je u periodu između 1870. i 2016. poplavama bilo zahvaćeno samo oko 0,03 posto europskog stanovništva, no istodobno je prosječni godišnji trošak štete od poplava iznosio 0,8–0,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Kako se u budućnosti može očekivati povećana opasnost od poplava za velik dio Europe, i to kao rezultat klimatskih promjena, treba imati na umu da će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe štete od poplava biti mnogo veće. Stoga se koautori slažu da se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok danas one predstavljaju 55 posto.
Ova je pojava povezana s promjenama količina padalina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput krčenja šuma i upravljanja rijekama – navodi prof. Petrić. Dodaje da bi analiza bogate europske povijesne građe o polutisućljetnoj povijesti poplava mogla biti od pomoći u osmišljavanju aktivnosti i politika razvijanjem strategije učinkovitijeg upravljanja poplavama u budućnosti. Treba imati na umu, upozorava, da su poplave u velikom dijelu Europe snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut.
Šume, akumulacije i mostovi
U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihova porasta. To se dobro vidi za period od 1990. do 2016., koji je vrlo bogat poplavama.
– Pri pisanju članka imali smo i niz teškoća, npr. s pokušajem rekonstrukcije količine padalina jer su njihovi obrasci prostorno promjenjivi i stoga ih je teže rekonstruirati za razliku od rekonstrukcije temperature. Poplave ne ovise samo o padalinama nego i o načinu korištenja krajolika, od krčenja šuma do gradnje velikih akumulacija, brana, premošćivanja i pojačane urbanizacije, govori naš znanstvenik koji je osobno, osim sudjelovanja u raščlambi podataka i izradi zaključaka, napravio opsežnu bazu podataka o poplavama rijeke Drave.
– Obradio sam poplave Drave od Italije, preko Austrije i Slovenije do Mađarske i Hrvatske. Drava je to zanimljivija za istraživanje poplava jer, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, s gotovo obrnutom pojavom velikih i malih voda tijekom godine – kaže prof. Petrić.