U čišćenju terena u selu Grubori 25. kolovoza ubijeno je petero srpskih civila
Uoči dolaska Vlaka slobode s predsjednikom Franjom Tuđmanom u Knin, Specijalna policija MUP-a Hrvatske dobila je zadatak čišćenja terena u dolini Plavno iznad Knina. Akcija je trajala dva dana, 25. i 26. kolovoza 1995. Već prvog dana akcije u selu Grubori ubijeno je petero srpskih civila: tri muškarca i dvije žene, Đuro Karanović (45), Miloš (80), Jovo (65), Marija (90) i Milka Grubor (51). Većina mještana Plavnog i Grubora toga se jutra uputila prijaviti
UNPROFOR-u u školskoj zgradi u Plavnom u vezi s odlaskom u tadašnju SR Jugoslaviju ili zbog ostanka u Hrvatskoj. Civili srpske nacionalnosti koji su toga jutra ostali u svojim domovima su ubijeni, a gotovo sve kuće u zaseoku su zapaljene. Zločin u Gruborima jedan je od tri slučaja ubojstva koje je haaško tužiteljstvo dokazivalo na suđenju generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču koji su naposljetku oslobođeni krivnje. Oluje, nismo mogli dobiti ni od predsjednika SDSS-a i saborskog zastupnika, Milorada Pupovca koji je ponovio svoju izjavu koju je rekao i prije dan-dva.
– Pustite nas da razmislimo o tome što sve ti pozivi znače za nas, što sve ti pozivi znače za naše društvo. Što bi oni donijeli i što bi se trebalo napraviti da donesu nešto što će biti važno. Ne samo za dan obilježavanja Oluje nego i za odnose između Hrvata i Srba i za odnose u Hrvatskoj – kazao je za Večernji list Milorad Pupovac. Iako su razgovori u tijeku i odluke će se po svemu sudeći donijeti u zadnji tren, ono što je indikativno da nakon 25 godina od Oluje , HDZ i SDSS surađuju na posve drukčiji način nego do sada. Naime, u Vladi Andreja Plenkovića
Boris Milošević, iz redova SDSS-a, imenovan je potpredsjednikom Vlade, što Josip Periša, dopredsjednik Hvidre, smatra velikim “civilizacijskim dosegom”. Unatoč tome što SDSS nije tražio nikakve funkcije u Vladi, kako doznaje Večernji list, premijer Andrej Plenković inzistirao je na tome da SDSS dobije mjesto potpredsjednika Vlade. Time je premijer Plenković uputio snažnu poruku desnim strankama koje su svoju kampanju vodile isključilo na antisrpskoj politici i poručio kako je zapravo Srbima i ostalim manjinama mjesto u Vladi i kako je to put prema budućnosti.
Različiti stavovi
Iako je prošlo 25 godina od akcije Oluja, još uvijek se razlikuju stavovi o toj vojnoj operaciji. I dok se petog kolovoza u Hrvatskoj slavi velika pobjeda kojom je okončan Domovinski rat i podsjeća na goleme žrtve koje su pri tome podnesene, u Srbiji se oplakuju izbjeglice koje su u to vrijeme napustile svoje domove u koje se veliki broj njih nikada nije i neće vratiti, a službeni Beograd svake godine ponavlja istu retoriku govoreći kako je to bila zločinačka operacija. Predstavnici Srba u Hrvatskoj nalaze se u izuzetno teškoj i nezavidnoj situaciji i stalna su meta desnice u Hrvatskoj i nacionalista u Srbiji. Istodobno ne poriču da je Olujom uspostavljen ustavno-pravni poredak u Hrvatskoj na većem dijelu njezina teritorija, ali ne sudjeluju na proslavi u Kninu, već komemoriraju nevine civilne žrtve u Gruborima koje su uglavnom stradale nakon što je akcija okončana.