Izgradimo skladnu budućnost Europe za sljedeće generacije

Kolumna predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i potpredsjednice za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice

Povijest se ne ponavlja uvijek, ali u Europi obično vidimo neke podudarnosti. Ili smo ih barem dosad vidjeli.

Suočena s virusom koji oduzima živote i egzistenciju diljem svijeta, Europa nije popustila iskonskim nagonima ni ponovno otvorila jedva zacijeljene rane uzrokovane financijskom krizom od prije deset godina. Umjesto toga, odlučili smo jedni drugima pružiti ruku i uložiti u zajedničku budućnost.

Zato možemo reći da je prošlotjedna odluka čelnika i čelnica 27 zemalja članica da podrže prijedlog Europske komisije za oporavak povijesna odluka. Brojke su prvi razlog zbog kojeg je ta odluka povijesna. Europa će na raspolaganju imati instrument za oporavak, pod nazivom „EU sljedeće generacije – Next Generation EU“, vrijedan 750 milijardi eura za potporu onima koje je ova kriza najteže pogodila, a sredstva će uložiti u oporavak i izgradnju zelenije, digitalnije i otpornije Unije za našu djecu.

Taj će iznos dopuniti sredstvima iz proračuna EU za sljedećih sedam godina pa će ukupna vrijednost paketa dosegnuti 1,8 bilijuna eura.

Drugi je razlog zbog kojeg je ta odluka povijesna način na koji će je Europa provesti u djelo. Prvi će put Europska komisija uz potporu 27 zemalja članica u ovim razmjerima iskoristiti svoj snažan kreditni rejting da bi na tržištima kapitala prikupila novac za instrument „EU sljedeće generacije“.

U prošlim su krizama preživjeli imućni, a najranjiviji su platili visoku cijenu, no ovaj put mora biti drukčije. Ovaj se put možemo ponovno osoviti na noge rukom pod ruku. Zato će se većina sredstava iz instrumenta „EU sljedeće generacije“raspodijeliti državama članicama u vidu bespovratnih sredstava za financiranje ključnih reformi i ulaganja. To su europska sredstva za potporu projektima i pojedincima od Dubrovnika, Splita, cijele Dalmacije, Istre i Kvarnera pa sve do Zagreba, sjeverne Hrvatske, Slavonije i Vukovara.

Reforme i ulaganja bit će prilagođeni potrebama svake zemlje i u skladu sa širim europskim ciljevima. Neke će tim sredstvima poduprijeti reforme na tržištu rada i potaknuti produktivnost, a druge će veće težište staviti na obrazovanje i osposobljavanje te građanima pomoći da razviju potrebne vještine. Neke će ta sredstva uložiti u unapređenje digitalne infrastrukture, a druge u prometnu povezanost. Ali ključno je da će sve pridonijeti ciljevima europskoga zelenog plana. Od ukupno 1,8 bilijuna eura, 30 % bit će namijenjeno za rashode koji podupiru klimatsku politiku, a novi će Fond za pravednu tranziciju u iznosu od 17,5 milijardi eura pomoći onim građanima i regijama kojima predstoji velika preobrazba.

Treći je razlog zbog kojeg tu odluku možemo smatrati povijesnom način vraćanja sredstava. Kako bi se izbjegle veće obveze država članica u budućnosti, Europa ta sredstva treba vratiti iz takozvanih novih vlastitih sredstava koja će uključivati porez na velika tehnološka poduzeća, na nerecikliranu plastiku i na ugljik za uvoz iz zemalja s nižim klimatskim ciljevima.

Neki će se zapitati zašto Hrvatska treba prikupiti ili vratiti sredstva s nekom drugom zemljom udaljenom od nje tisuće kilometara. Odgovor je jednostavan. Blagostanje Europe ovisi o njezinu jedinstvu, zajedništvu i jedinstvenom tržištu. Stoga je solidarnost u biti u našem vlastitom interesu, a svaki je euro uložen u jednu zemlju u biti euro uložen za sve. Pomislite samo što bi se dogodilo s turizmom kad si građani Europe više ne bi mogli priuštiti odlazak u Hrvatsku. Pomislite samo što bi se dogodilo našim proizvođačima kad dijelove koji im budu potrebni ne bi mogli nabaviti od dobavljača iz raznih europskih zemalja. Pomislite samo na to kako je kriza u svih nas uzela svoj danak – u pogledu naše dobrobiti, solventnosti poduzeća, funkcioniranju društva i zdravlja svakog pojedinog europskog gospodarstva. A još uvijek nije gotovo.

Zato moramo prionuti hitro, odlučno i zajednički. Prošli je tjedan Europa pokazala da je dorasla tom zadatku. Naravno, neki će reći da je sastanak na vrhu bio dugotrajan i težak te ga smatrati izrazom neodlučnosti ili slabosti. Mi ga pak smatramo krajnjim izrazom jedinstvene snage Europe.

Zastanimo na časak i osvrnimo se oko sebe. Nigdje drugdje u svijetu 27 različitih zemalja ne bi moglo ni raspravljati o zajedničkom financiranju oporavka i budućnosti, a mi smo to učinili tijekom jednog dugog vikenda. U ovim iznimno teškim vremenima Europa je najbolje mjesto za život. Sada se moramo pobrinuti da tako i ostane te surađivati s vladama i parlamentima da taj oporavak zaživi.

Uniju treba ocjenjivati na temelju onoga što može ponuditi za budućnost. Nošeni vizijom zajedničke budućnosti poduzeli smo sve smione korake u našoj povijesti: ujedinili smo Europu nakon Drugog svjetskog rata, okončali hladni rat, stvorili zajedničko tržište i uveli zajedničku valutu. Osokoljeni tom istom odvažnom vizijom danas poduzimamo još

Uniju.• jedan povijesni korak za