Agencije na tek 10-ak posto lanjskog prometa

Nova sazvala predstavnike sektora i saslušala njihove probleme

Dosad je mirovine iz II. i III. stupa isplaćivao samo RBA MOD, koji trenutačno ima tek 2300 klijenata iz II. stupa i živi od onih iz III., no u ovom trenutku novi dolaze sve sporije jer je izmjenama zakona produljen ostanak u III. stupu s 50 na 55 godina, a iznose do 100.000 kn sada može isplaćivati i III. stup. Postoji i rizik od produljivanja radnog vijeka do 67 godina, što bi također moglo odgoditi priljev članova. Posao bi zapravo mogao postati isplativ tek za 6 ili 7 godina s obzirom na to da će rast imovine pod upravljanjem donijeti i dodatne kapitalne zahtjeve, a za to vrijeme država će pokrivati troškove plaća, ulaganja u IT i ostale elemente „hladnog pogona“. Interes za osnivanje MOD-a zasad ne pokazuje ni potencijalna konkurencija, primjerice Allianz, koji s AZ OMF-om drži 40% tržišta i upravlja imovinom teškom 40 mlrd. kn, ni PBZ Croatia. Odluku o osnivanju HR MOD-a HZMO je donio 2019., no otad se zbog pandemije promijenila gospodarska situacija, a s obzirom na to da je Plan poslovanja tad već morao biti napisan, zanimalo nas je li prilagođen, no link na odluku o osnivanju (https://www.mirovinsko.hr/ UserDocsImages/Upravnovijece/ sjednice/30_05062019/5_Odluka_osnivanje_MOD_a.pdf) u međuvremenu je nestao sa stranica HZMO-a, a za Plan koji smo zatražili kažu da je – poslovna tajna. Pisala ga je R. Gecan Milek i prema njemu je, ističu, srednjoročno bio predviđen umjeren rast BDP-a, blagi rast inflacije i okruženje niskih kamatnih stopa. Kažu da su uzeti u obzir poremećaji uzrokovani pandemijom i vjeruju da će privući 50% budućih umirovljenika koji se odluče za kombiniranu mirovinu iz I. i II. stupa, što bi do 2025. bilo oko 20.000 korisnika. Profitabilnost su analizirali na temelju omjera poslovnih troškova i prihoda od naknada koji uključuju jednokratnu i godišnju naknadu te godišnju naknadu za vođenje tehničkih pričuva. Dobit očekuju za 3 godine, a kako je riječ o tržištu u nastajanju, to smatraju potpuno opravdanim. Planiraju rast prihoda po složenoj godišnjoj stopi od 31,41%, a znatniji rast uplata iz II. stupa 2026.; to su žene rođene 1962. koje će u mirovinu sa 64 godine, a 2027. i muškarci koji idu u punu starosnu mirovinu.

– Društvo će 2026. dočekati spremno te je odluka o osnivanju HR MOD-a pravodobna s obzirom na to da je osnivanje i pokretanje proces koji zahtijeva određeno vrijeme – kažu u HZMO-u.

Prekoračenja limita imovine, zbog kojih je Hanfa 2013. vodila postupak protiv R. Gecan Milek nisu, objašnjavaju, uzrokovana aktivnim postupanjem, nego su rezultat pada vrijednosti imovine i nemogućnošću prodaje. Ne smatraju da to dovodi u pitanje njezine kompetencije niti je rizik za poslovanje HR MOD-a. Slično kažu i u Hanfi, gdje potvrđuju da su razmatrali činjenicu o prekršaju nastalom zbog tzv. pasivnog prekoračenja u strukturi ulaganja imovine, no od toga je, ističu, proteklo gotovo 10 godina, a posrijedi je solidarna odgovornost, s drugim odgovornim osobama.

Sukob interesa?

Hanfa nije objavila presudu iz postupka protiv R. Gecan Milek, no za gotovo identičan spor, vezan uz osobu koja je vodila fondove PBZ Investa, odgovorna je osoba kažnjena novčano i ostala je bez licence, što je Hanfa i objavila. Gecan Milek je tada, nakon samo pola godine, odstupila s mjesta predsjednice Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGK. Mandat joj je Hanfa povjerila i temeljem dobrog Plana, a hvale i dugogodišnje iskustvo na rukovodećim pozicijama u financijama. U odgovoru HZMO-a izostavljen je dio koji se odnosi na pitanje smatraju li da je činjenica što je ista osoba pisala Plan i imenovana u upravu sukob interesa. Tražili smo i njezine izravne kontakte kako bi se mogla očitovati, no u HZMO-u kažu da komunikacija ide preko njih. S obzirom na to da je posrijedi, u ovom trenutku proračunski novac, a u budućnosti i onaj za isplatu mirovina, nameće se pitanje koliko je sigurna referencija kupnja, u znatnom iznosu, obveznice tvrtke koja je propala samo pola godine nakon toga. Jer HR MOD ponajprije ulaže u obveznice.

Nova ministrica turizma okupila je jučer predstavnike sektora i saslušala njihove probleme. – Dosad smo u srpnju imali 2,3 milijuna gostiju i 15,5 milijuna noćenja, što je 50-ak posto od lanjskih rezultata i možemo biti zadovoljni.

Sastanak je bio nužan da vidimo kako dalje, razgovarali smo o mjerama za nadolazeće razdoblje, jesen i pripremu 2021. Dosadašnjim Vladinim mjerama kolege su vrlo zadovoljni i intencija je da se s njima nastavi – kazala je ministrica Brnjac.

Da su mjere kojim slučajem izostale, napomenuo je šef Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, na burzi bismo imali od 50.000 do 60.000 više ljudi.

– Ova kriza prilika je da se počnu rješavati i dugoročni problemi poput državne imovine i glomaznog sustava HTZ-a – kaže Ostojić. Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomo Fain podsjeća da su agencije do kraja lipnja imale svega 10% lanjskog prometa, a u srpnju se to popelo na i dalje skromnih 16%

– Dosadašnjim mjerama uspjeli smo zadržati oko 6000 zaposlenih u naših 2000 agencija. Agencijama koje se bave transferima, grupama i izletima ne može pomoći ni kolovoz, u kojem se očekuje više gostiju; bez 4000 kn po radniku nećemo dalje moći – ističe Fain.