EU osigurao 30.000 doza lijeka Veklury za najteže oboljele
U Hrvatskoj nova žarišta zaraze svadbe, sprovodi i momačke večeri ‘Važna je učinkovitost, a ne količina potrošenih lijekova’
Europska komisija potpisala je ugovor vrijedan 63 milijuna eura s farmaceutskom tvrtkom Gilead kojim je od početka kolovoza osigurala lijek Veklury, što je komercijalno ime lijeka remdesivir, za najhitnije potrebe državama članicama i Velikoj Britaniji. Veklury je bio prvi lijek odobren na razini EU za liječenje COVID-19, a njime će se osigurati liječenje oko 30.000 pacijenata s ozbiljnim simptomima infekcije koronavirusom. To će pomoći da se zadovolje potrebe u nekoliko sljedećih mjeseci, pri čemu treba zajamčiti pravednu distribuciju na razini Unije, temeljenu na ključu raspodjele i vodeći računa o savjetima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti. Komisija usto priprema i zajednički postupak nabave dodatnih količina tog lijeka koje bi trebale podmiriti potrebe od listopada nadalje. – Komisija već nekoliko tjedana neumorno surađuje s Gileadom ne bi li postigla dogovor kojim bi Uniji osigurala isporuku zaliha prvog lijeka odobrenog za liječenje COVID-19. Ugovor je potpisan u utorak, ni mjesec dana nakon što je odobren remdesivir, što će omogućiti da od početka kolovoza započne liječenje tisuća pacijenata. Komisija ulaže maksimalne napore da osigura dostupnost sigurnih i djelotvornih lijekova i istodobno pomaže razvoj cjepiva protiv koronavirusa. Jučerašnji je dogovor još jedan važan korak naprijed u našoj borbi protiv ove bolesti – rekla je Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane.
Još se nadzire
Remdesivir je lijek protiv infekcije COVID-19 koji je namijenjen oboljelima od 12 godina nadalje koji imaju upalu pluća te im je potreban dodatan kisik. Zahtjev za odobrenje stavljanja tog lijeka u promet podnijet je Europskoj agenciji za lijekove (EMA) 8. lipnja, a preporuke EMA-e odobrile su države članice putem Stalnog odbora za lijekove za humanu uporabu. Iako je odobren u EU, lijek se i dalje nadgleda, a od Gileada se očekuju konačna izvješća o ispitivanju remdesivira do prosinca 2020. To je dio uvjeta koje je potrebno ispuniti kako bi se s uvjetne dozvole prešlo na potpunu dozvolu za stavljanje u promet. Očekuje se da će novi podaci o učinkovitosti i sigurnosti lijeka biti dostavljeni do kolovoza 2020.
U Hrvatskoj je trenutačno 753 oboljelih, od kojih je kod 71 osobe infekcija potvrđena u posljednja 24 sata. Sa srijede na četvrtak testirane su 1632 osobe, a u tom razdoblju preminuo je oboljeli muškarac u KBC-u Osijek pa je od početka epidemije u nas novi koronavirus uzeo 141 žrtvu ukupno. Ponovni i daljnji rast broja novooboljelih u ovom se trenutku, prema tumačenju Stožera, povezuje s okupljanjima – vjenčanjima i sprovodima. Vjenčanje u Hrvacama i sprovod te karmine u Imotskom, momačka večer u Cerni i vjenčanje u Našicama izvori su novih žarišta zaraze koronom. To se vjenčanje, kako je rekao dr. Krunoslav Capak, zbog odluke lokalnog stožera da se vjenčanja ograničavaju na članove obitelji, preselilo u drugu županiju. Odluke lokalnih stožera variraju, a prema navodima Stožera, treba se prilagođavati epidemiološkoj situaciji. Upravo u tom smislu ministar Davor Božinović naveo je na jučerašnjoj press-konferenciji da i za skorašnju sinjsku Alku mogu dati nekakav okvir, no sve se može promijeniti ovisno o tome kakva će biti epidemiološka slika. Mjere su nužne do pronalaska lijeka ili cjepiva u čijoj nabavi, kada se razvije ono koje će biti učinkovito i sigurno, Hrvatska sudjeluje s drugim zemljama EU kroz inicijativu Europske komisije.
Ministar negativan
– Znamo da ta slika, brojka oboljelih, može imati utjecaj i na druge gospodarske aktivnosti, prije svega turizam. Pozivamo na odgovornost sve, velika većina organizatora svadbi i drugih okupljanja drži se preporuka, u konačnici to pokazuje i činjenica da još uvijek vučemo novooboljele kao kontakte ranije organiziranih okupljanja. Međutim, bitno je da svi shvate da nam ukupna epidemiološka slika zapravo ovisi o odgovornom ponašanju – rekao je ministar Božinović. U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova zabilježena su četiri slučaja zaraze COVID-19, a 38 djelatnika se nalazi u samoizolaciji, potvrđeno nam je sa Zrinjevca. Prvi slučaj potvrđen je u subotu i odmah su u suradnji s epidemiolozima i po njihovim preporukama poduzeli sve predviđene mjere, kontaktima je određena samoizolacija, a cijela zgrada je dezinficirana. Ministar Gordan Grlić Radman i suradnici koji su u ponedjeljak bili u Sloveniji na sastanku s tamošnjim kolegom Anžeom Logarom testirali su se prije puta i nalazi su im negativni. Svi zaraženi rade u jednom odjelu i nemaju veze s ministrom ili tajništvom Ministarstva, niti je među njima neki dužnosnik. Posao u MVEP-u se jučer odvijao nesmetano.
Potražnja za lijekovima raste zbog sve raširenijih kroničnih bolesti, starenja stanovništva i pojave novih mogućnosti liječenja, no pravo pitanje nije trošimo li previše ili premalo, nego trošimo li učinkovito, a prethodno je istraživanje pokazalo kako postoje brojne neučinkovitosti u hrvatskom zdravstvu. U analizi “Trošimo li previše na lijekove” Marijana Bađun iz Instituta za javne financije navodi da je važno istražiti kako optimalno koristiti sredstva za lijekove, odnosno provjeriti efikasnost lijeka u odnosu na njegovu cijenu, a to je cilj farmakoekonomike koja u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena. Prema istraživanju zemalja OECD-a, moguće mjere ograničavanja porasta potrošnje lijekova su: smanjivanje proizvođačkih cijena lijekova, rezanje marži, veća participacija korisnika u plaćanju cijene lijeka, revidiranje načina određivanja cijene lijekova, prebacivanje na generičke lijekove...
– Za Hrvatsku je važno i da HZZO počne objavljivati više detaljnih podataka o rashodima za zdravstvenu zaštitu, ponajprije bolničku. Također je potrebno istražiti tržište posebno skupih lijekova i provjeriti u kojoj se mjeri koriste generički lijekovi koji su troškovno efikasniji. S obzirom na to da Hrvatska ne stoji dobro prema zdravstvenim pokazateljima poput stope smrtnosti od raka i kardiovaskularnih bolesti, čini se kako je ključno više raditi na ranom otkrivanju i prevenciji bolesti, što bi također utjecalo na visinu potrošnje lijekova – zaključuje M. Bađun.