Debeljuškaste larve crne vojničke muhe kriju pravo nutritivno zlato
Na terenu s ekipom Insektarija, koja istražuje budućnost prehrane
Spremnici za biootpad mnogim Zagrepčanima nisu dragi, no ima i “stanovnika” metropole kojima su smeđe kante i kompostane idealno mjesto za život. Zamijećeni su kako mile u biootpadu kuće na Ksaveru pa je u “hitnu intervenciju” pozvana ekipa iz Insektarija, prve hrvatske tvornice buba. Na “mjestu zločina” dočekao nas je šef tima Aleksandar Gavrilović, koji već pet godina propituje mogućnosti uvođenja proizvoda od kukaca u ljudsku prehranu, a larve crnih vojničkih muha, zbog kojih smo ovdje, imaju supermoći koje su ih pretvorile u gmižuće zlato.
I za ispitivanja u medicini
Navlačimo masku, rukavice i plava zaštitna odijela poput onih koje nose epidemiolozi pa s Gavrilovićem krećemo u potragu za larvama. Gurnuvši ruke do lakta u ostatke voća i povrća pikantna mirisa isprva ne zamjećujemo ništa, no njegovo stručno oko ih odmah prepoznaje. Larvama veličine pretile gusjenice uopće nije bilo drago što ih uznemiravamo, no pincetom i rukama grabimo desetak stvorenja i pohranjujemo ih u kutije koje se potom nose u laboratorij. Budućnost prehrane, kaže Gavrilović, leži u ovim blatnim crvuljcima.
Crna vojnička muha (Hermetia illucens) nije nimalo nalik na kućnu. Puno je veća, ne grize, ne prenosi bolesti, a kada miruje, podsjeća na vojnika u stavu mirno, po čemu je i dobila ime. Znanstvenicima su zanimljive isključivo ličinke insekta koji se u EU vodi kao strana vrsta, no neka istraživanja pokazuju da je paleoarktičkog podrijetla.
– Uzorke larvi iz komposta analizirat ćemo da vidimo odnos nutritivnih svojstava ličinka muhe i onoga što je jela. Dobit ćemo fine podatke zahvaljujući kojima ćemo moći krenuti u daljnja istraživanja tehnologije uzgoja i nutritivnog sastava – objašnjava nam šef Insektarija. Vojnička muha, nastavlja, predvodnica je trenda jestivih insekata koji polako zahvaća i Europu.
– Kada je posrijedi njihov uzgoj, nema besplatnog ručka jer većina zahtijeva posebnu prehranu. Ova ličinka proždire sve što joj ponudiš – objašnjava dobrobiti od korisne debeljuce. Larve jedu sve osim kostiju, kose i kore ananasa. A svaki dan pojedu dvostruku težinu pa u dva tjedna od izlijeganja do zrelosti narastu tri centimetra. To je kao da novorođenče naraste u grbavog kita od 40 tona. Prvi su je počeli uzgajati Amerikanci kao hranu za gmazove, a daljnja istraživanja otkrila su da hektar larvi crne vojničke muhe u godini može proizvesti više proteina nego goveda na 3000 jutara ili 130 hektara soje, što ih čini poželjnim udavačama u budućnosti proteinske prehrane. Ona temeljena na bjelančevinama životinjskog podrijetla, upozorava UN, dugoročno je neodrživa.
– Muha ugljik pretvara u protein pa se smanjuje količina štetnih plinova. Zahvaljujući njoj, iz komposta se dobije protein i još bolje gnojivo za vrt – objašnjava Gavrilović još jedan benefit od larvi. Koriste se i u medicinskim istraživanjima jer sadrže antimikrobne peptide, njihov je uzgoj u Kini ozbiljna industrija, a tvornice buba polako se otvaraju i po Europi.
– Cilj je uzgoja insekata da se cijena brašna dobivenog od njihovih proteina izjednači s ribljim jer je ribarstvo u Europi zbog pretjeranog izlova u krizi. Problem je u tome što se “muhino brašno” zasad ne smije koristiti u prehrani ljudi, već samo kućnih ljubimaca te u akvakulturi, a već godinama čekamo dozvolu za uporabu u svinjogojstvu i peradarstvu. Kada bude dopušteno u prehrani koka i svinja, bit će i nama – govori Gavrilović, koji je u biznisu s insektima završio potpuno slučajno. Ima diplomu Građevinskog fakulteta, a kukce je otkrio, kaže, kada je zamijenio trudnu kolegicu na Veterinarskom fakultetu, na kojem je na kraju ostao 20 godina.
Cvrčci u čokoladi
– Shvatio sam da u Hrvatskoj ne postoji proizvođač kvalitetne hrane za egzotične kućne ljubimce. Bacio sam se na istraživanje i otkrio trend dobivanja proteina od kukaca za brašno pa mi je postalo još zanimljivije – opisuje. U njegovu su timu danas brojni znanstvenici iako im je koronakriza, ističe, usporila istraživanja, a prehranom na bazi kukaca bavi se i ekipa iz Rijeke koja se specijalizirala za uzgoj skakavaca.
– Prije nekoliko godina na Noći biologije donirali smo biolozima za feštu kukce pa je jedan restoran napravio delicije od kukaca. Ispekli su kruh, muffine, cvrčke u čokoladi i to je planulo – prisjeća se Gavrilović. No, dodaje, poslije je naišao na otpor jer ljudi na ovim prostorima, tumači, imaju urođenu odbojnost prema takvoj prehrani. A dok čeka odobrenje za pokretanje proizvodnje hrane, on se bavi prodajom živih cvrčaka, odnosno šturaka te njihova izmeta koji se pokazao kao izvrsno vrtno gnojivo.
Brašno od ličinki puno je proteina, no zasad ga ne smiju jesti ljudi, već samo kućni ljubimci