Večernji list - Hrvatska

Zbog korone 160.000 umrlih više nego inače

- Dino Brumec

U Europi je samo od ožujka do svibnja 2020. umrlo 160 tisuća ljudi više od prosjeka u četiri godine od 2016. do 2019. Ta brojka koju je izračunao Eurostat zorno pokazuje koliko je pandemija koronaviru­sa odnijela života. Prema statistici koju je izvukla statističk­a agencija Europske komisije, intenzitet stradanja razlikuje se po državama, isto kao i po dobnim kategorija­ma. Eurostat je radio procjenu od 10. do 22. tjedna u godini (od početka ožujka do kraja svibnja), i to u 24 države Europske unije (među kojima nije Hrvatska) te je ustanovio da je najveći broj dodatnih smrti u odnosu na prijašnje godine bilo u 14. tjednu (od 30. ožujka do 5. travnja). Očekivano, najviše su stradali Europljani stariji od 70 godina.

Težak svibanj u Švedskoj

U godinama prije izbijanja pandemije u Europi je broj smrti počinjao padati upravo u rano proljeće kad je koronaviru­s 2020. svom silom stigao na Stari kontinent. Zbog toga je početkom ožujka Europa zabilježil­a vrlo veliki porast stope smrtnosti.

No kao što je poznato, nisu sve zemlje jednako stradale od posljedica koronaviru­sa. Stopa smrtnosti posebno se podigla na zapadu EU, dok je na istoku ona većinom ostala na razini prošlogodi­šnjih brojki. U Bugarskoj i Slovačkoj broj umrlih u odnosu na četiri godine ranije čak je i opao.

No brojke iz Italije, Španjolske ili Belgije itekako pozivaju na oprez. Italija je prva zemlja u kojoj se dogodio znatan porast smrti. Već u 11. tjednu (prva polovica ožujka) umrlo je 40 posto Talijana više nego proteklih godina, dok je do kraja ožujka broj umrlih bio gotovo dvostruko veći nego ranije. U Španjolsko­j, pak, već je tada, krajem ožujka, broj umrlih bio dvostruko veći nego proteklih godina, a početkom travnja bilo je 150 posto više umrlih nego ranijih godina.

U često spominjano­j Švedskoj tijekom ovog perioda broj umrlih bio je gotovo stalno veći nego u razdoblju 2016. – 2019.: sredinom ožujka u Švedskoj je umiralo 7 posto više ljudi nego proteklih godina, ali već u prvoj polovici travnja čak 50 posto više Šveđana umrlo je nego u protekle četiri godine. Iako Švedska nije imala najveće povećanje stope smrtnosti (Belgija, Španjolska i Italija imale su puno veće), ta je zemlja u vrlo dugom razdoblju (od kraja travnja do kraja svibnja) imala najveći porast stope smrtnosti u odnosu na prošle godine u cijeloj Europi.

Dakle, punih mjesec dana nakon što je vrhunac epidemije u drugim zemljama prošao, Švedska je imala najveći porast smrtnosti u odnosu na protekle četiri godine u cijeloj Europi.

Najviše umrlih u SAD-u

Osim Hrvatske, ni Velika Britanija nije bila obuhvaćena ovim istraživan­jem, a u toj je državi oko 45 tisuća ljudi izgubilo život od posljedica COVID-19, najviše na Starom kontinentu. Da su i statistike iz Londona bile dio ove studije, rezultat bi zasigurno bio još alarmantni­ji.

Dosad je u Europi oko 200 tisuća ljudi izgubilo borbu s infekcijom COVID-19. Osim spomenute Velike Britanije, na vrhu popisa zemalja koje su najviše stradale nalaze se Italija (35 tisuća), Francuska (30 tisuća), Španjolska (28 tisuća) te Rusija sa službenom brojkom od 13 tisuća umrlih (neki analitičar­i sumnjaju u brojke koje stižu iz Moskve jer ta je zemlja dosad zabilježil­a broj slučajeva zaraze gotovo kao Španjolska, UK i Italija zajedno, uz malen broj smrti). U svijetu je najviše nesretnika koji su izgubili život od posljedica COVID-19 zabilježio SAD (152 tisuće), dok je u Brazilu od posljedica virusa umrlo 88 tisuća ljudi.

 ??  ??
 ??  ?? ALARMANTNI PODACI Dosad je u cijeloj Europi umrlo oko 200 tisuća ljudi, a to uključuje brojne zemlje koje nisu obuhvaćene ovim istraživan­jem, među njima su Britanija, Rusija, Hrvatska...
ALARMANTNI PODACI Dosad je u cijeloj Europi umrlo oko 200 tisuća ljudi, a to uključuje brojne zemlje koje nisu obuhvaćene ovim istraživan­jem, među njima su Britanija, Rusija, Hrvatska...

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia