‘Ni EU ni SAD ni UK ne bi se uopće trebali brinuti o autonomnom statusu Hong Konga’
Najprije je svijet pogodila pandemija koronavirusa koja je izbila u Kini, zatim se zemlja našla pod optužbom za skrivanje informacija o virusu, potom je izbio sukob indijskih i kineskih vojnika na granici, a onda je donesen kontroverzni zakon o sigurnosti Hong Konga...
Na međunarodnoj sceni 2020. godina dosad podsjeća na famozni posprdni YouTube video nastao tijekom predsjedničke kampanje Donalda Trumpa 2015. u kojem je izdvojen njegov glavni fokus kampanje: Kina, Kina, Kina. Najprije je svijet pogodila pandemija koronavirusa koja je izbila u Kini, zatim se zemlja morala braniti od optužbi za skrivanje informacije na početku izbijanja epidemije, dogodio se i sukob indijskih i kineskih vojnika na granici, donesen je kontroverzni zakon o nacionalnoj sigurnosti Hong Konga, a nedavno je Velika Britanija odlučila do 2027. izbaciti infrastrukturu giganta Huaweija iz svoje 5G internetske mreže. Večernji list o svim je tim temama razgovarao s dvojicom akademika i diplomata iz Kine. Yue Xiaoyong bivši je veleposlanik svoje zemlje u Kataru, Jordanu i Irskoj, direktor Centra za globalne studije Sveučilišta Renmin te ekspert Kineskog foruma na Sveučilištu Tsinghua. Posljednju titulu ima i drugi naš sugovornik, Huang Renwei, koji je usto i potpredsjednik Akademije za društvene znanosti u Šangaju. Zbog globalnih kineskih ambicija, velikog utjecaja i brojnih otvorenih pitanja Pekinga i drugih zemalja, čuti tumačenje kineskih dužnosnika i stručnjaka nikada nije bilo važnije. Isto je tako važno postaviti im i izazovna pitanja.
Protekcionizam je pogrešan
Jedna je od najčešće spominjanih tema posljednjih mjeseci, a zapravo od velikih prosvjeda prošle godine, sigurno je Hong Kong. To je grad sa svojim autonomnim statusom za koji vrijedi formula “jedna država, dva sustava”, a podrazumijeva njegov položaj kao liberalnog grada unutar komunističke Kine. Kina je nedavno donijela zakon o nacionalnoj sigurnosti koji je Peking prema ustavu smio donijeti, ali je naišao i na glasnu osudu dijela međunarodne javnosti. Njime će, upozoravaju neki aktivisti u Hong Kongu, Kina ukinuti autonomiju grada te će de facto zabraniti prodemokratske prosvjede.
Kineski diplomat Yue s time se nikako ne slaže.
– Situacija u Hong Kongu postaje bolja, stabilnija, sigurnija i više obećavajuća nakon donošenja zakona o čuvanju nacionalne sigurnosti u Posebnoj Administrativnoj Regiji Hong Konga od 30. lipnja. U stvari, mnoge zemlje otvoreno su pokazale razumijevanje i podržale Kinu u donošenju zakona koji je prekretnica u praksi “jedna zemlja, dva sustava” i koji pruža snažnu institucionalnu garanciju za njegovu dugotrajnu implementaciju. Zakon snažno podržavaju kineski građani i donesen je jednoglasno u Kongresu, a peticija za njegovo donošenje inicirana je i u Hong Kongu krajem svibnja. U osam dana gotovo ju je tri milijuna stanovnika Hong Konga potpisalo online ili na uličnim štandovima. Savjetovao bih onima koji se brinu za Hong Kong da pročitaju originalni tekst zakona kako bi izbjegli rekla-kazala vijesti i dezinformacije. Postoje četiri prekršaja s pripadajućim kaznama koje donosi zakon: secesija, subverzija, terorizam te zavjera sa stranim državama ili vanjskim elementima kako bi se podrivao kineski suverenitet ili nacionalna sigurnost, što jasno pokazuje da je zakon itekako fokusiran na ciljeve obrane legitimnih prava, blagostanje i slobodu naroda Hong Konga – govori Yue Xiaoyong.
No i EU i SAD osudili su zakon. Washington je pak ukinuo poseban status koji Hong Kong ima u trgovini sa SAD-om kako bi izvršio ekonomski pritisak na vlasti Hong Konga, a posredno i Kine te tvrdi da Peking uništava slobode u gradu. Zanimalo nas je misli li naš sugovornik da bi taj zakon mogao ozbiljno utjecati na odnose Pekinga i Zapada.
– Ni jedna zemlja nema pravo intervenirati u unutarnje prilike drugih zemalja prema Povelji Ujedinjenih naroda i međunarodnom pravu. Hong Kong je posebna administrativna regija u Kini i poslovi u Hong Kongu unutarnje su kinesko pitanje. Zakon jasno želi čuvati nacionalnu sigurnosti te je njegovo donošenje bilo predugo odgađano, i svaka bi zemlja radila isto, štitila bi legitimna prava, uključujući i ljudska, te slobodu naroda u Hong Kongu. Čudno je da neki u EU ili u SAD-u nisu zadovoljni zakonom, što samo pokazuje da tim ljudima i nije toliko stalno do stabilnog i prosperitetnog Hong Konga. Ljudi se ne bi trebali uopće brinuti o autonomnom statusu Hong Konga – smatra Yue. No to nije jedina smetnja razvoju odnosa Pekinga i Washingtona. Trumpova administracija prema Kini je uperila oštricu svog protekcionizma te je uvodila carine u nekoliko etapa, a Kina je uglavnom odgovarala protumjerama. S druge strane, potpisana je samo prva faza trgovinskog sporazuma između Washingtona i Pekinga, i to u siječnju ove godine. Svjetska javnost pažljivo prati kako će SAD i Kina nastaviti svoje odnose. Akademik Huang Renwei smatra da implementacija prve faze trgovinskog sporazuma ide dobro.
HUANG RENWEI potpredsjednik Akademije za društvene znanosti u Šangaju Kina je svijetu pružila najmanje dva mjeseca da se pripremi za bitku s koronavirusom. To je istina!
YUE XIAOYONG direktor Centra za globalne studije Sveučilišta Renmin Nakon donošenja zakona o nacionalnoj sigurnosti situacija u Hong Kongu postaje bolja i stabilnija
Huang je bio jedan od stotinu kineskih intelektualaca koji su u ožujku potpisali otvoreno pismo američkoj javnosti u kojem su upozorili na, kako oni to vide, štetnost upiranja prstom u Peking zbog reakcije na COVID-19. – Kina je učinila velike napore u implementaciji sporazuma što nije lako s obzirom na širenje koronavirusa i ekonomsku stagnaciju. Američka je vlada također pohvalila kinesku implementaciju sporazuma. Pa ipak, SAD je nedavno podigao uvozne carine na kinesku robu na 25 posto i vlada je otvoreno rekla da o drugoj fazi sporazuma ne razmišlja, što je u ozbiljnoj suprotnosti s onime što je dogovorila s Kinom. Američka strana morala bi promijeniti svoja kriva ponašanja te zajedno s Kinom iskreno raditi na implementaciji prve faze trgovinskog sporazuma te odbaciti protekcionizam i unilateralizam – smatra Huang.
S druge strane, u Europskoj uniji postoji svijest da je Europa ostala zaglavljena između dvije supersile koje obje imaju svoje agende te EU mora pronaći svoju vlastitu poziciju. Sugovornike smo pitali misle li da bi EU i Kina mogli formirati strateško partnerstvo jednog dana.
– Da, vjerujem u to. Nadam se da će se EU zaista moći koncentrirati na pozitivne napore s Kinom kako bi promovirali našu bilateralnu suradnju, a Kina se jasno protivi nedavnom interveniranju u svoje domaće poslove u pogledu Hong Konga. Dugoročno, EU ostaje važan igrač u globalnoj areni. Kao što je naš predsjednik Xi Jinping rekao 22. lipnja na videosastanku s vodstvom EU, zajedno ćemo, Kina i EU, napraviti sveobuhvatno strateško partnerstvo globalne važnosti. Uz tu viziju, obje se strane trebaju fokusirati na svoje napore za blagostanje ljudi, čuvanje mira u svijetu te sigurnosti i promoviranje zajedničkog razvoja. Ne postoji osnovni konflikt interesa između Kine i EU, već samo zajednička svijetla budućnost. Zbog toga EU treba s Kinom zajedno raditi stalno i inkluzivno prema pozitivnom razvoju i osnažiti međusobno povjerenje kroz suradnju temeljenu na jednakosti i međusobnom poštovanju sa zajedničkom budućnosti čovječanstva – optimističan je Yue Xiaoyong koji ima iskustva s EU jer je tri godine bio veleposlanik u Irskoj. Nedavno je za portal China Daily napisao optimističan članak o odnosima Kine, UK i EU nakon Brexita. No zbog Hong Konga London i Peking pooštrili su posljednjih tjedana međusobnu retoriku. London je najavio da će izbaciti Huawei iz svoje 5G infrastrukture te da će ukinuti mogućnost izručivanja svojih građana u Hong Kong kako ne bi završili na sudovima u Kini.
– Neki se ljudi čine zabrinutima da tranzicija nakon Brexita neće ići glatko nakon sporazuma potpisanog ranije ove godine zbog COVID-19 i pada gospodarstva, ali ja vjerujem da će sve strane moći riješiti svoje probleme na vrijeme i otvoriti novu stranicu. Odnosi Kine i UK odnedavno se suočavaju s problemima zato što se britanska strana nastavlja miješati u unutarnje kineske poslove vezane za Hong Kong. UK treba shvatiti da je Hong Kong dio Kine, uzeti u obzir širu sliku odnosa Kine i UK te prestati vući krive poteze. Također je pogrešno da se UK bavi svojim poslovnim vezama s Huaweijem na području 5G mreže tako da blokira suradnju pod izgovorom nacionalne sigurnosti bez da je pružio ijedan pravi dokaz, a pritom kršeći pravila tržišta, što je teško naštetilo imidžu i kredibilnosti UK. Nadamo se da će UK znati cijeniti teško stečen odnos tako što će poduzeti korake da vrati politiku prema Kini na pravi put – smatra Yue.
Smirivanje na granici s Indijom
Koronavirus je izbio u Kini i ta se zemlja prva morala suočiti s njegovim suzbijanjem. Pa ipak, hrvatske bi čitatelje, kojima vlasti ponavljaju najave pooštravanja mjera nakon što su one dobrim dijelom bile ukinute, zanimalo kako trenutačno s virusom stoje u Kini, boje li se ljudi još uvijek virusa te koje su mjere još na snazi u toj zemlji.
– Kina je zadržala širenje COVID-19 i drugi val stavila pod kontrolu. Novi su potvrđeni slučajevi u jednoznamenkastim brojevima, a većina ih dolazi izvana. Prije mjesec dana u Pekingu je izbio virus na tržnici Xinfadi koja se opet vratila na nula slučajeva. Kineski su se građani većinom vratili u normalan život te su nastavili proizvodnju, ali se i dalje striktno drže smjernica za sprečavanje širenja bolesti. Kina će također raditi sa svim drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku, u borbi protiv virusa tako dugo dok je pandemija s nama – govori nam akademik Huang. Najveći kritičari Kine tvrde da se vladi u Pekingu ne može vjerovati zbog ograničavanja vijesti u prvim danima koronavirusa. – Kina je među najboljima u borbi protiv COVID-19 i podržava međunarodno društvo u zajedničkim naporima. Razumljivo je da postoje neke kritike za prvu fazu pandemije, ali, iskreno, uz puno tvrdnji rekla-kazala. Ako ćemo govoriti otvoreno, shvatit ćemo da je to što se dogodilo bio neočekivan napad virusa koji čovječanstvu prije nije bio poznat. Potrebno je vrijeme da bi ga se razumjelo.
Kina je na vrijeme dala informacije međunarodnoj zajednici na otvoren, transparentan i odgovoran način, dajući svijetu najmanje dva mjeseca vremena. Nepošteno je kriviti Kinu – nastavlja Huang Renwei.
U burnoj 2020. došao je, gotovo iz vedra neba, i sukob na granici Kine i Indije. U lipnju ubijeni vojnici prvi su još od 1975., i to u bizarnom sukobu toljagama i ciglama (prema dogovoru dviju zemalja, sporove na nedefiniranoj granici vojnici ne smiju rješavati vatrenim oružjem). Činjenica da se radi o dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu, koje su obje nuklearne sile, zabrinula je svjetsku javnost.
– Granični sukobi Indije i Kine nisu bili očekivani. Umjesto provociranja sukoba, Kina je bila prisiljena braniti se. Premijer Narendra Modi javno je priznao da Kina nije počela napad na indijsku stranu “linije prave kontrole” (de facto granica dvije zemlje op. a.). Peking je započeo razgovore s New Delhijem da smiri tenzije, a obje su se strane složile oko deeskalacije te su naglasile svoju nevoljkost da vide dodatno razbuktavanje. Peking bi želio, kao i uvijek, stabilizirati i riješiti spor oko granice Indije i Kine putem diplomatskih kanala. Također se nadamo da će se tog principa držati i Indija kako bi s Kinom djelovala u istom smjeru – pojašnjava svoje gledište kineski akademik Huang.
Posebna su pak priča odnosi velike Kine i male Hrvatske. Kineska tvrtka gradi Pelješki most, prošle je godine premijer Li Keqiang posjetio Hrvatsku i čini se da su veze sve brojnije. Naš sugovornik Yue Xiaoyong posebno je optimističan.
– Pod mudrim vodstvom na obje strane, odnosi Kine i Hrvatske među najboljima su u Europi zbog velikih napora naših dvaju naroda, što ja mogu jasno vidjeti. Od početka pandemije naše su dvije države ostvarile sjajne mjere kako bi se međusobno podržale i međusobno si pomogle što reflektira ideju zajedničke budućnosti za čovječanstvo, kao što to kaže naš predsjednik Xi Jinping. Napisao sam i članak u kojem sam pohvalio kako su Kina i Hrvatska uspješno resetirale gradnju Pelješkog mosta. Mnogi su moji kineski prijatelji vrlo sretni zbog tog sjajnog napretka. Kina je spremna razvijati svoje prijateljstvo i suradnju s Hrvatskom na sveobuhvatan način kako bi to postao model suradnje Kine i Europe u novom dobu – zaključuje naš sugovornik.
Kina je spremna razvijati svoje prijateljstvo i suradnju s Hrvatskom na sveobuhvatan način kako bi to postao model suradnje Kine i Europe u novom dobu, kaže Yue