Polovica građana ne može platiti tjedan dana odmora svoje obitelji
51,7 posto osoba ne može u svojim kućanstvima podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava
Više od trećine hrvatskih građana ili, preciznije, njih 35,5 posto teško i vrlo teško spaja kraj s krajem, njih 44,4% preživljava s malim teškoćama, a samo petina građana spaja kraj s krajem uglavnom lako, vrlo lako i lako, pokazuju jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini. Porazan je i podatak, premda je nešto bolji nego proteklih godina, i da si gotovo polovica građana (48,6 posto) ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove kućanstva. Tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta prebivališta u 21. stoljeću smatra se civilizacijskim dosegom, no očito je za polovicu Hrvata i dalje nedostižan. Koliko je standard većine hrvatskih građana loš, govori i podatak da 51,7 posto osoba ne mogu u svojim kućanstvima podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava. Čak 15,7 posto ljudi u posljednjih je godinu dana kasnilo s plaćanjem stambenih kredita, najamnina, računa za režije ili potrošačkih kredita, što je puno lošije od prosjeka građana Europske unije. Da je samim time kvaliteta života građana koji strepe od neočekivanog financijskog izdatka i onih koji ne mogu otići ni na tjedan dana s članovima svojih obitelji na godišnji odmor, suvišno je i napominjati. Najugroženiji hrvatski građani, njih 8 posto, ne mogu si priuštiti svaki drugi dan obrok s mesom, piletinom, ribom ili vegetarijanski, a 6,6 posto naših građana ne može si priuštiti ni adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Osuđeni su na smrzavanje. Inače, lani je u Hrvatskoj stopa
rizika od siromaštva iznosila 18,3 posto, manje za jedan postotni bod u odnosu na 2018. godinu, a očekivano je najviša kod starijih građana Hrvatske u dobi od 65 i više godina, 30,1 posto, i nezaposlenih za koje je iznosila čak 45,3 posto. Za jednočlano kućanstvo prag rizika od siromaštva u 2019. godini iznosio je 32.520 kuna godišnje, a za obitelji s dvoje odraslih i dvoje djece mlađe od 14 godina 68.292 kune na godinu. Stopa teške materijalne deprivacije građana lani je
iznosila 7,3 posto.
Da nije intervencija kakve-takve socijalne države, stanje bi bilo još gore. Kada bismo iz dohotka građana izuzeli socijalne transfere i mirovine, tada bi stopa rizika od siromaštva iznosila čak 41 posto. No, nije cijela Hrvatska u jednakom riziku za siromaštvo jer je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva za jadransku Hrvatsku lani iznosila 16,1 posto, a za kontinentalnu Hrvatsku 19,4 posto. U većem riziku za siromaštvo su i lani bile žene u dobi od 65 i više godina nego muškarci iste dobi jer je za žene stopa rizika od siromaštva iznosila 33,6 posto, a za muškarce 24,9 posto. Ako ništa drugo, možemo se tješiti da nismo najgori u Europskoj uniji. Naime, među zemljama Europske unije najvišu stopu rizika od siromaštva lani je imala Rumunjska 23,8 posto, a najnižu Češka 10,1 posto.