Hoće li itko odgovarati što je ’zaboravljen’ jesenski upisni rok na Filozofskome, pa nije ni raspisan?!
jeg je kazala da “umjesto da daje priliku najboljima, zapravo čuva sinekure”, šefovi. Nju su pak na stolu za njezina mandata dočekali stari problemi Hrvatskih studija.
Da nema dijaloga, pravih sjednica ni rasprave, potvrdili su i članovi Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Senatu Sveučilišta u Zagrebu koji su, između ostalog, upozorili kako upravo u doba rektora Damira Borasa sjednice traju sat i pol bez ikakve rasprave, samo uz podizanje ruku, dok su sjednice u mandatu rektora Aleksandra Bjeliša trajale i po četiri sata. Da se pravila krše ne samo na Filozofskom i na Hrvatskim studijima već i na Pravnom fakultetu, posvjedočili su i studenti, kojima je odluka o poskupljenju stigla prekasno, nakon čega je prekršeno pravilo o roku za uplatu, a oni pak prosvjedovali. Uostalom, bio je to povod i studentima da javno kažu kako se o problemima na fakultetu koji ih treba naučiti da budu legalisti boje progovarati o teškoćama jer mnogo je ispita kojima moraju pristupiti. Štoviše, prozvali su vodstvo svoga fakulteta da objavljuje financije – naročito one koje se odnose na uplate studenata.
Po austrijskome modelu
Naime, fakulteti dio prihoda primaju iz proračuna, a dio se odnosi na školarine. Upravo zato svi studenti imaju pravo uvida u sve troškove na fakultetu na kojem se školuju. Ili bi tako trebalo biti. A ne događa se ništa.
Čak su i u Saboru utihnula pitanja vezana za visoko obrazovanje, osobito kad je riječ o radu Sveučilišta u kojem se za baš svaki potez pronađe zakonski ili podzakonski akt koji opravdava sve postupke. Ne propituju se, a to je izvan autonomije, troškovnici ni fakulteta ni Rektorata ni prorektora, na što država ima sva prava jer uplaćuje novac. Nada za promjene leži u primjeni programskog financiranja javnih sveučilišta, što je za svog mandata najavljivala i ministrica Blaženka Divjak, a sada i aktualni ministar Radovan Fuchs. Štoviše, Fuchs bi programsko financiranje uveo po austrijskom modelu.
– Pred nama je razdoblje novog mandata u kojem će se intenzivno raditi na izradi novog normativnog okvira zahvaljujući kojem bi se poboljšao položaj kako sveučilišta tako i drugih visokih učilišta. Na normativnoj razini uskladili bismo hrvatski sustav visokog obrazovanja s europskim sustavom visokog obrazovanja te u konačnici osigurali stalni sustav kontrole kvalitete, vanjskog i unutarnjeg vrednovanja visokog obrazovanja. Javna sveučilišta kao javno dobro imaju zadaću znanstvenog, umjetničkog i razvojnog istraživanja, posebice ostvarivanje znanstvenih programa od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, umjetničko stvaralaštvo i stručni rad te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Naravno da hrvatska javna sveučilišta moraju uskladiti svoj rad s potrebama Republike Hrvatske, ali i potrebama regionalne samouprave. Veleučilišta i visoke škole imaju zadaću stručnog visokog obrazovanja te provedbu umjetničke i stručne djelatnosti u skladu s potrebama Republike Hrvatske. Ključ za ostvarivanje svih navedenih ciljeva promjena je modela financiranja hrvatskih javnih sveučilišta primjenom modela programskog financiranja na zasadama dobrih promjera kao što je programsko financiranje javnih sveučilišta u Republici Austriji – poručili su iz Ministarstva obrazovanja.