Večernji list - Hrvatska

O Bruni Bušiću i dalje se šire lažnjaci

- Piše Zvonimir Despot

Svake godine između 6. i 16. listopada obilježava­ju se godišnjice rođenja i ubojstva Brune Bušića, jednog od najpoznati­jih i najzvučnij­ih imena iz redova hrvatskih disidenata i emigranata, kojega je jugoslaven­ska tajna policija likvidiral­a u Parizu. Dana 6. listopada 1939. Bušić je rođen u Donjim Vinjanima kod Imotskoga, a 16. listopada obilježava se dan kad je mučki ubijen 1978. godine. Tog su datuma 1999. godine njegovi posmrtni ostaci preneseni i pokopani na zagrebačko­me Mirogoju, čemu je nazočio tada već jako bolestan predsjedni­k Franjo Tuđman. Bušić je bio njegov suradnik na nekadašnje­m Institutu za historiju radničkog pokreta u Zagrebu, kojemu je Tuđman bio direktor, a to je današnji Hrvatski institut za povijest. Stoga je pokop Bušićevih posmrtnih ostataka na Mirogoju za Tuđmana imao i jaku osobnu notu, a on mu je još jednom odao počast. Također je poznato da je godinu dana poslije Vinko Sindičić na suđenju u Zagrebu oslobođen optužbe za Bušićevo ubojstvo. Tako je i to jedno u nizu ubojstava koja je organizira­la jugoslaven­ska tajna policija po svijetu, a koja do danas nisu do kraja razriješen­a niti su nalogodavc­i i ubojice privedeni pravdi. Jedino suđenje koje je privedeno kraju bilo je ono u Njemačkoj za ubojstvo Stjepana Đurekovića, kad je prvo osuđen emigrant Krunoslav Prates, a onda i bivši šefovi jugoslaven­ske tajne policije Josip Perković i Zdravko Mustač. Na žalost, kad pogledate u Hrvatsku encikloped­iju, uopće ne piše zašto je i od koga Bušić nastradao. Nevjerojat­an propust. Puno je konkretnij­a Proleksis encikloped­ija, u kojoj jasno stoji: „Pod njegovim utjecajem, u kojem se preispituj­e politika hrvatske emigracije u smislu potrebe njezina otvaranja prema široj demokratsk­oj bazi, uključujuć­i i opciju nacionalne pomirbe, dolazi do povoljnije­g odnosa pojedinih europskih krugova prema hrvatskom nacionalno­m pitanju. Kao idejni začetnik novoga smjera hrvatske emigrantsk­e politike, postaje izuzetno opasni vođa ‘antijugosl­avenske emigracije’. Ubili su ga agenti jugoslaven­ske tajne policije u Parizu.” Međutim, motiv za pisanje ove kolumne nije samo podsjećanj­e na Bušića niti obljetniča­rstvo. Naravno, Bušić je zaslužio da ne padne u zaborav. No na kolumnu me potaknulo nešto drugo. To se pojačano događa i sad, u vrijeme obljetnica njegova rođenja i smrti, ali to se događa već godinama, da mu se pripisuju riječi koje on nikad nije izgovorio niti ih igdje zapisao, ali se drži da su to njegove proročke riječi i da je on već 1975. godine, kad je to navodno izrekao, znao što će se kasnije dogoditi s Hrvatskom i Hrvatima. Naime, internetom i društvenim mrežama godinama se širi i dijeli ovaj tekst koji se pripisuje Bušiću: “… Da smo mi slobodni i čestiti, davno bi imali državu. A bit će nje, rodit će se slobodna Hrvatska kad padne Berlinski zid i kad se budu rušila komunistič­ka carstva kao kule od karata. Nema nijedne države da je nastala bez krvavih gaća. Vjerojatno ćemo se i mi morati pobiti za slobodu sa Srbima, a možda i s Turcima. Teret rata morat ćemo podijeliti svi podjednako. (…) No kad se oslobodimo srpskoga ropstva i stvorimo državu, vidjet ćete kako tek naši kradu. Svak nas je stoljećima krao i potkradao, a najteže će i najgore biti kad nas naši budu krali te prodavali svjetskim jebivjetri­ma i makrolopov­ima. Navalit će na nas kao velike ptice grabljivic­e. Tada će biti najveće i nerješivo pitanje – kako nas tada spasiti od nas samih?”

Itako se te “Bušićeve” proročansk­e riječi vrte i vrte, a ja sam puno puta ljude pokušao uvjeriti da to nema veze s Bušićem i išao argumentir­ati. No ili te popljuju, ili kažu da nema veze, glavno da dobro zvuči. To što je čista izmišljoti­na, koga briga? Argumente za tvrdnju da to uopće nije ni Bušićev izričaj uvijek sam nalazio u tekstu pokojnog Milana Jajčinović­a, kolege iz Večernjeg lista, koji je prije točno deset godina u Večernjaku objavio tekst pod naslovom “Lažnjaci o Bruni Bušiću”, a onda je taj tekst ponovno zaživio i u zbirci njegovih novinskih kolumni pod naslovom “Politička šahovnica”, koja je objavljena prije godinu dana. Taj Jajčinović­ev tekst mnogi su preuzeli, širili i komentiral­i, ali do danas do mnogih još nije došao ili mnogi od tih koji šire navodne Bušićeve riječi ne žele čuti pravu istinu, jer im lažnjak “dobro zvuči”. Razlažući argumente i razgovaraj­ući s ljudima koji su poznavali Bušića, Jajčinović je citirao povjesniča­ra Anđelka Mijatovića, izvrsnog poznavatel­ja Bušićeva opusa, koji se našao u društvu okupljenom­e oko tadašnjeg direktora zagrebačko­g Zrinjevca Ante Ledića, inače poznatog iz doba osnivanja HDZ-a, pa prepričava Mijatovića: “Tu nam se nametnuo Ante Matić, novinar i književnik.

Kada je upoznao ing. Ledića, zažalio je što nije i prije znao da je Imoćanin jer bi i njega opisao u svojoj knjizi ‘Imoćani’. Navodeći koga je sve opisao u tom tekstu, spomenuo je i Bušića, govoreći kako je upamtio sliku iz 1975. u Njemačkoj kada je Matićevoj punici koja je razvlačila tijesto za zeljanicu Bušić objašnjava­o kako će doći do oslobođenj­a Hrvatske. Tada je, prema Matićevim tvrdnjama, izgovorio citiranu rečenicu, a on shvatio ‘da je on izvor ‘vizionarsk­e poruke’ pripisane Bušiću’, u što se osvjedočio knjigom ‘Imoćani’ u kojoj je ‘pronašao navedeni tekst’. Toga pak apokrifnog­a navoda nema u Bušićevim tekstovima, ni u jednom izvorniku. Nigdje, osim ‘u sjećanju’ Ante Matića!” Drugim riječima, najobičnij­a maštovita izmišljoti­na koja je nakon bezbroj ponavljanj­a kod mnogih postala živa istina. Bušić je, međutim, puno toga dobroga napisao i ostavio iza sebe, pa mu ne treba pripisivat­i nečije izmišljoti­ne!

 ??  ?? “...najteže će i najgore biti kad nas naši budu krali te prodavali svjetskim jebivjetri­ma i makrolopov­ima”, riječi su koje Bušić nikada nije izgovorio. Na slici pokop Bušićevih posmrtnih ostataka 1999.
“...najteže će i najgore biti kad nas naši budu krali te prodavali svjetskim jebivjetri­ma i makrolopov­ima”, riječi su koje Bušić nikada nije izgovorio. Na slici pokop Bušićevih posmrtnih ostataka 1999.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia