U nekoliko mjeseci od odlikovanog heroja do osumnjičenika za zločin
Protiv Zlatan Mijo Jelić pokrenuta istraga zbog ratnog zločina na području Mostara Sud dao rok USKOK-u da se očituje o zahtjevima obrane
Prije koji mjesec primio je odlikovanje iz ruku predsjednika Zorana Milanovića, kao ratni zapovjednik specijalne postrojbe HVO-a, zbog uloge koju je ta jedinica odigrala u Oluji, a sada je u Hrvatskoj i službeno osumnjičen za ratni zločin.
On je Zlatan Mijo Jelić (50), od 2012. živi u Hrvatskoj, a u BiH je protiv njega bila podignuta optužnica zbog ratnog zločina protiv čovječnosti. Hrvatska je, na molbu BiH, preuzela kazneni progon Jelića, a to konkretno znači da je kazneni progon protiv njega preuzeo ŽDO Zagreb, a sada je protiv njega pokrenuta istraga. Sumnjiči ga se za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.
Tužiteljstvo u Sarajevu podiglo je 2015. optužnicu protiv Jelića, i to na temelju istrage koju je započelo tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Ta je istraga potom prepuštena BiH, nakon čega je Jelić optužen za ratne zločine nad civilima bošnjačke nacionalnosti na području Mostara.
Progon Bošnjaka
Prema optužnici, Jelića su u BiH teretili da je kao zapovjednik 1. djelatne bojne vojne policije HVO-a te 1. lakojurišne bojne vojne policije od svibnja 1993. do ožujka 1994. postupao suprotno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i ženevskih konvencija o zaštiti civila tijekom ratnih sukoba. U optužnici je navedeno da je, zapravo, bio zapovjednik svih postrojba HVO-a na području Mostara u vrijeme “širokog i sustavnog napada” na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području toga grada kad su počinjeni brojni zločini. Tužiteljstvo je tvrdilo da su postrojbe HVO-a provodile etničko čišćenje i progonile Bošnjake na teritorij pod nadzorom Armije BiH. Pritom je velik broj bošnjačkih civila zatočen u logore te izvrgnut zlostavljanju i prisilno odvođen na rad na prvoj crti bojišnice. U optužnici je navedeno i da su bošnjački zatočenici tada prisiljavani da odjeveni u odore HVO-a bacaju zapaljive predmete na objekte pod kontrolom Armije BiH što ih je izlagalo smrtnoj opasnosti. Tužiteljstvo BiH navelo je u optužnici da je Jelić osobno odobrio odvođenje 50 Bošnjaka na prisilni rad na prvoj crti bojišnice, pri čemu je ubijeno najmanje pedeset zatočenika, dok ih je 188 teže ili lakše ranjeno, a još 40 su pripadnici HVO-a teško zlostavljali. Zatočeni Bošnjaci, kako stoji u optužnici, morali su pod prisilom raditi i na imanjima dužnosnika HVO-a te su morali odvoziti opljačkane stvari iz domova protjeranih Bošnjaka i Srba. Prema navodima bh. tužiteljstva, Jelić je za sve te zločine znao, odobrio ih je i nije ništa učinio da ih spriječi i kazni počinitelje. Optužnica koju je bh. tužiteljstvo podiglo protiv Jelića bila je jedna od najopsežnijih podignuta zbog ratnih zločina na području Mostara, a predlagalo se ispitivanje 200 svjedoka.
S obzirom na to da je predmet sada prepušten našem pravosuđu, koje je protiv Jelića pokrenulo istragu, bit će zanimljivo vidjeti što će od dokaznog materijala koje je prikupilo bh. tužiteljstvo koristiti ŽDO Zagreb, ako će išta od toga koristiti. Predmet je našem pravosuđu prepušten sukladno Sporazumu o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima između Hrvatske i BiH, koji je sklopljen 1996., a izmijenjen 2002. Prema tom sporazumu, država koja preuzima predmet provodi ga sukladno svojim zakonskim propisima, što znači da će hrvatsko tužiteljstvo protiv Jelića provesti kompletnu istragu, što uključuje prikupljanje materijalne dokumentacije i ispitivanje svjedoka te Jelića.
‘Špekulacije i izmišljotine’
Jelić je inače prije nekoliko mjeseci, kada je zbog primanja odlikovanja aktualizirana priča o optužnici, kazao da se ne boji odgovornosti jer nije ni zapovjedio ni počinio zločin. Naveo je i da je riječ o montiranom političkom procesu. Optužbe da je počinio ratni zločin, okarakterizirao je špekulacijama i izmišljotinama.
– To su špekulacije i izmišljotine. Moja je optužnica 2014. godine prebačena u Hrvatsku te je odbačena kao neosnovana jer nema elemenata da sam počinio kazneno djelo ratnog zločina. Potom je optužnica vraćena u Bosnu i Hercegovinu, koja ju je ponovno aktivirala, a čim je podignuta, potkraj 2015. tražio sam da se prebaci u Hrvatsku – kazao je tada Jelić.
Optužnica u akciji Tebra, o čijoj je pravomoćnosti jučer trebalo odlučiti optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, nije potvrđena, a ročište je odgođeno jer je sud USKOK-u dao rok za očitovanje o zahtjevima obrane. Obrana je tražila da se iz spisa kao nezakoniti izdvoje neki dokazi. Sporne su snimke tajno snimljenih razgovora, izlisti tih razgovora, ali i pretrage koje su provedene kod optuženika. Nakon što se USKOK očituje, sud će odlučiti hoće li potvrditi optužnicu koja je podignuta u srpnju ove godine. Tom optužnicom USKOK tereti Tomislava Sučića, Tomislava Sablju, Đorđa Vuletića te još 17 optuženika, među kojima je i jedna policajka, za udruživanje radi počinjenja raznih kaznenih djela. Sučić i Sabljo tako se terete da su ustrojili zločinačko udruženje u sklopu kojeg su od svibnja 2016. do svibnja 2019. u Hrvatsku iz Albanije i Italije prokrijumčarili najmanje 15,7 tona marihuane, vrijedne 11 milijuna aura. Osim toga, njih se dvojica terete i da su s Vuletićem ustrojili zločinačko udruženje koje se bavilo malo “ozbiljnijim” kriminalnim poslom, kao što su prijetnje, paleži vozila, pokušaji iznude, planiranje napada i premlaćivanja... Vuletić, kojem ovo nije prvo zločinačko udruženje za koje se tereti, jer mu je svojedobno bilo suđeno u sklopu procesa tzv. zločinačkoj organizaciji u kojem je oslobođen optužbi, u ovom drugom dijelu priče bio je poprilično involviran. USKOK tvrdi da je osobno pratio Igora Kodžomana, bivšeg šefa Uprave Dinama, čije je premlaćivanje planirao sa Sabljom.