Plenkovićev HDZ sigurno nije odgovoran za radikalizaciju
U pucanju na zgradu Vlade i ranjavanju policijskog službenika ima elemenata terorizma, ali nadležno Županijsko državno odvjetništvo zajedno s policijom još uvijek utvrđuje koji su bili motivi takvog, kod nas dosad nezabilježenog čina
Spotpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova razgovarali smo nakon sjednice Vlade na kojoj je premijer Plenković prvi put spomenuo indicije da u napadu na zgradu Vade s početka tjedna ima elemenata terorističkog čina. U intervjuu vođenom za Večernji TV ministar je suglasan da postoje elementi terorizma iako potvrđuje da motivi napada još nisu utvrđeni. Premijer je na sjednici Vlade kazao kako se po nekim informacijama radilo o činu s elementima terorizma. Koje su to informacije?
Mislim da je predsjednik Vlade tu svoju izjavu temeljio na činjenici da je počinitelj došao na početku radnog vremena Vlade, pucao je na trojicu policajaca, ali i kroz prozore zgrade Vlade, odnosno Vladinih službi, što je sigurno jedna neobična situacija, kakvu u Hrvatskoj nikad nismo imali. U ovom trenutku nadležno Županijsko državno odvjetništvo, zajedno s policijskim službenicima, provodi kriminalističko istraživanje kojemu je glavni cilj doći do zaključka o tome koji bi motiv počinitelju bio da rani policijskog službenika, a zapravo je cilj bio da ubije više ljudi. Osim činjenice da se očito radilo o napadu na državu, s obzirom na to da je pucano na zgradu Vlade i policijske službenike, nemamo nekakvu političku agendu ili manifest koji bi napadač slijedio?
I to je nešto što će se sigurno istraživati kroz sve ono što je policiji dostupno. Kroz sve pretrage koje se vode, kroz sve izvide pokušat će se doći do zaključka što bi bio motiv tog mladog čovjeka.
Budući da još nisu utvrđeni i dokazani motivi napada, nije li malo prerano govoriti o terorizmu?
S obzirom na ono što se dogodilo, može se govoriti o elementima terorizma, no naravno da cijela istraga traje i dalje. Premijer na konferenciji za novinare govori o politikama i političarima koji svojim govorom radikaliziraju političku scenu pa izrijekom spominje Ivana Penavu i Karolinu Vidović-Krišto. Slažete li se s tim? Je li to mogao biti povod za jedan ovakav napad?
Njihove izjave dane su nakon napada i na neki način su išle u smjeru razumijevanja onoga što se dogodilo, što je apsolutno neprihvatljivo. No jedan detaljniji uvid u ono što se govori u javnom prostoru, političkom i medijskom prostoru i na društvenim mrežama ukazuje na pojave koje mogu biti zabrinjavajuće s obzirom na rječnik koji se koristi.
Vidite li u svemu tome i odgovornost vaše stranke? S čela HDZ-a smo, ne tako davno, mogli slušati izjave poput one da će o Domovinskom ratu svatko moći reći što misli, ali u svoja četiri zida. HDZovi dužnosnici poručivali su i kako oni kojima nije dobro mogu otići negdje drugdje, a štošta se podržavalo i za braniteljskog prosvjeda u vrijeme SDP-ove vlasti.
HDZ je pobijedio na izborima u srpnju, Andrej Plenković ponovno je postao predsjednik Vlade na vrlo jasnoj politici, a to je politika uključivosti, jačanja institucija i njihove neovisnosti, jačeg integriranja u europski mainstream koji podrazumijeva vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava. HDZ je sigurno u ovom trenutku stranka koja najviše pridonosi stabilnosti u RH i kao takav dobio je i povjerenje građana. Ali HDZ nije uvijek bio takav.
Ja govorim o HDZ-u koji vodi Andrej Plenković. Mislim da sam dao prilično preciznu definiciju politike koju vodi HDZ i tako će sigurno biti dok je Andrej Plenković predsjednik HDZ-a. Pitanje uključivosti u Hrvatskoj uglavnom se svodi na odnos prema srpskoj nacionalnoj manjini. Činjenica je da se pred svake izbore zaoštri retorika prema Srbiji. Radikalizira li to političku scenu? Što se tiče politike ove Vlade, ona je od prvog dana postavljena na činjenici da mi smatramo kako je za Hrvatsku dobro da manjine, koje imaju svoje političke predstavnike sukladno Ustavu i zakonima u Hrvatskom saboru, budu uz većinsku političku opciju. U ovom trenutku to je HDZ i naša je Vlada napravila mnogo na poboljšanju tih odnosa. Mi smo oduvijek smatrali da nacionalne manjine trebaju biti uz stranku koja ima većinu jer je to dobro za društvo. To je bila činjenica i u prvom mandatu naše Vlade, a i sada je. Vi ste vidjeli da su, nakon što je konstituiran Sabor i izabrana nova Vlada, potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Boris Milošević, naravno uz podršku i premijera i stranke gospodina Miloševića, povukli nekoliko simboličkih poteza kojima se želi odati počast svim žrtvama u Domovinskom ratu, pogotovo civilima koji su ubijeni na način koji izlazi iz okvira i samoga rata i ratnoga prava. Time je dan dodatni doprinos da se odnosi u Hrvatskoj primire, uz one jasne odrednice o tome da je Hrvatska bila žrtva agresije, da je Domovinski rat bio pravedan i osloboditeljski rat i da je on temelj današnje hrvatske države. Dakle, da uz sve te fundamentalne elemente kao društvo idemo naprijed, uz uvažavanje i odavanje pijeteta svima koji su u tom ratu nepravedno stradali. To je nešto što je zamisao i s čime je Vlada krenula i na čemu će ustrajati bez obzira na to što se to nekima možda ne dopada. U današnjim suvremenim društvima, pa i u Hrvatskoj, postoje oni kojima jedna takva normalizacija, jedan takav jasan orijentir prema budućnosti ne odgovara jer se time gubi smisao politike koji ih je lansirao u određenom, medijskom ili institucionalnom smislu.
Vlada je doista dosad pokazala odanost tom smjeru, no vratimo se na stranku. Vjerujete li vi da će HDZ zadržati takav kurs i u budućnosti, bez obzira na činjenicu da ga je ranije radikalno mijenjao?
U to sam uvjeren jer je to pravi put i to je put koji ne samo HDZ-u već i Hrvatskoj jamči da ide u smjeru države koja je normalna, civilizirana, koja je svjesna vlastitih vrijednosti, koja ne zaboravlja vlastite tragedije, ali koja se prije svega i ponajviše bavi budućnošću mladih generacija.
Onako kako govori premijer, ispada da su za tragični čin krive objektivno slabašna oporba i različite druge skupine u društvu. Ima li tu odgovornosti Vlade, s obzirom na to da je počinitelj koji se ubio govorio kako nitko ne snosi odgovornost za svoja djela. Ima li u tome i elemenata činjenice da imamo visoku percepciju korupcije u zemlji?
Da, i upravo je ova Vlada osigurala neovisnost pravosudnih tijela. Mogli ste čuti press-konferenciju čelnih ljudi Državnog odvjetništva i USKOK-a koji su, među ostalim, poslali i poruku da se politika u mandatu Andreja Plenkovića uopće ne miješa u rad pravosudnih tijela. To je ono što i mi govorimo i što će ljudi sigurno shvatiti, a mislim da već shvaćaju.
Smatrate li, dakle, da visoka percepcija korupcije ima svoj udio u napetosti koja se očito stvara u društvu? Može li ona dovesti do ovakvih događaja? Sigurno postoji percepcija o korumpiranosti i ona je realna. Međutim, vi svjedočite u posljednje vrijeme dvjema velikim antikoruptivnim akcijama koje su proveli USKOK i PNUSKOK, koje su široko zahvatile i koje su bile vrlo uspješne. Malo tko govori da su to bile dvije velike uspješno dovršene akcije. Naprotiv, mnogima je to poslužilo da se optuži ne znam
koga ili da mi ovdje sada govorimo o visokoj percepciji razine korupcije. Ja to ne negiram, međutim upravo se protiv korupcije možemo boriti tako što neovisna tijela provode neovisne istrage koje dovode do rezultata. I onda kad se rezultati dogode, sad govorimo o korupciji, a ne o rezultatima. Tu ima malo zamjene teza.
Jednako tako, kad govorimo o motivima počinitelja ističemo političku radikalizaciju, ne primjećujemo druge anomalije i deformacije u društvu. Pokušavate li vi zapravo iz ove nemile situacije izvući neke političke poene?
Uopće nikome to ne pada na pamet i ne znam kako bismo mogli izvući političke poene iz ovog. Vodimo jasnu politiku borbe protiv i korupcije i radikalizacije i imam dojam da oni kojima to smeta upravo žele zamijeniti tu tezu i ponekad im to uspijeva. Međutim, ja vas uvjeravam, na srednji i na duži rok se to neće moći promijeniti ni zaustaviti.
To je vrlo jasan smjer ove Vlade.
Kada govorimo o elementima terorizma u ovom činu, tko ih zapravo istražuje?
Premijer je kazao da se time bave nadležna istražna tijela, no spomenuo je i obavještajnu zajednicu.
SOA u zadnjem izvješću o radu otprije mjesec dana procjenjuje da u Hrvatskoj nema radikalnih političkih skupina koje bi mogle biti ugroza nacionalnoj sigurnosti. Je li SOA pogriješila?
Ne znam, morao bih imati to izvješće pred sobom. Svi ti dokumenti moraju se precizno pročitati i citirati da bismo o njima mogli javno govoriti.
U javnosti se često spominje i činjenica da je počinitelj iz braniteljske obitelji. Jesu li branitelji izloženiji radikalizaciji ili radikaliziraniji od drugih društvenih skupina?
Mislim da je to pogrešna teza.
Branitelji su ljudi koji su branili Hrvatsku i koji su iznijeli Domovinski rat. A priori odbacujem tu vrstu generalizacije.
Je li performans s lubenicama Ivana Vilibora Sinčića potaknuo ljude na razmišljanje kako mogu bez većih poteškoća doći na Markov trg i napraviti što žele?
Na to ne mogu dati odgovor. Mogu načelno reći da je nakon toga policija podigla stupanj zaštite.
Što to znači?
Znači da je bio veći broj policijskih službenika u danima kada su sjednice Vlade ili Sabora. To je bila procjena policije u tom trenutku jer, ponavljam, ovo što se dogodilo u ponedjeljak nije se dogodilo nikad ranije. Očito se radi o usamljenom počinitelju i to je nešto što je veliki problem i sigurnosnoj zajednici u svijetu. Takve usamljene pokušaje najteže je prepoznati i prevenirati, osim ako se rade mjere koje zahvaćaju širi perimetar zaštite objekata, što u Hrvatskoj nije bila praksa. I sami znate da su novinari i ministri praktički zajedno ulazili u zgradu Vlade. U ovom trenutku policija primjenjuje privremene mjere povećane sigurnosti, što je vidljivo na Trgu sv. Marka, međutim i ovaj će događaj sigurno utjecati na to da se mjere pojačaju i da to bude trajnije stanje, uz zadržavanje onoga što je karakteristika ovog dijela grada, a to je da će ljudi uz određene kontrole tu moći dolaziti, kao i turisti, i crkva je tu i, ono što je također vezano za ovaj prostor ispred Vlade i Sabora, moći će se održavati javna okupljanja, prosvjedi. Ništa od toga neće nestati s Trga sv. Marka, ali uz sve to će biti i viša razina sigurnosti, što mislim da je apsolutno očekivanje i hrvatske javnosti.
Prosvjedi se ne smiju zabraniti ni po odluci Ustavnog suda. Ne bi li bilo najelegantnije rješenje izmjestiti Sabor i Vladu negdje gdje ih je lakše štititi?
Bilo je takvih razgovora i pokušaja u prošlosti, no ovaj trg je važan u hrvatskoj povijesti. Tu su sjedišta, pogotovo Hrvatskog sabora, od početaka i naša je intencija da se institucije zadrže ovdje.
Dolaze li u obzir rendgenske kontrole na prilazima Trgu?
Pustimo to struci, uvjeren sam da će naši sigurnosni stručnjaci naći rješenje koje će zadovoljiti i potrebe sigurnosti institucija, ali i potrebe ljudi koji žive u tom dijelu grada.
Tražili ste mišljenje struke i dobili tri sigurnosna elaborata. Što u njima piše? Predlaže li se u njima zabrana prilaska ili preseljenje institucija?
Sva tri elaborata se odnose na taj prostor i u njima se predlažu različita tehnička rješenja o kojima ne bih govorio javno jer to nitko na svijetu ne govori.
Protiv korupcije borimo se tako što
neovisna tijela provode neovisne istrage koje dovode do rezultata. I onda kad se rezultati dogode, govorimo o korupciji, a ne o rezultatima. Tu ima zamjene teza
A priori odbacujem generalizaciju da su
branitelji izloženiji radikalizaciji ili radikaliziraniji od drugih društvenih skupina. Branitelji su ljudi koji su branili Hrvatsku i koji su iznijeli Domovinski rat