Nečovječan sustav ovrha blokirane drži zacementirane u vječnom dužničkom ropstvu
re HNB i regulira nekoliko zakona, dok je poslovanje agencija pod ingerencijom najopćenitijeg zakona – Zakona o obveznim odnosima. Barbara Cerinski, potpredsjednica Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN), smatra da agencije posluju u skladu s važećim zakonima, ali bi podržali i donošenje regulative koja se odnosi baš na njih, ako će se time otkloniti, kako ih ona naziva, neutemeljene optužbe.
Nema zaštićenog minimuma
– Izazovi su najčešće komunikacijske prirode, od nepoznavanja administrativnih i drugih procedura, nedovoljnog razumijevanja prava i obveza proizašlih iz ugovornih odnosa, neusklađenosti podataka, nedostupnosti dužnika i, budimo otvoreni, nedovoljno razvijene kulture plaćanja – komentira B. Cerinski.
Ako porezne olakšice budu takve da je tvrtkama jeftinije i jednostavnije otpisati potraživanja nego ih pokušati naplatiti ili prodati trećoj strani, svjesna je da će vjerovnici u većoj mjeri ići na takva rješenja. – U ovom trenutku nemamo detaljnu poreznu analizu i teško je reći kako će to točno izgledati. Postavlja se pitanje i je li dugoročno dobro poreznim olakšicama smanjivati prihode državnog proračuna, iz kojeg se financiraju i potrebe građana koji uredno podmiruju svoje obveze, da bi samo nekima bili oprošteni njihovi dugovi. Mi se zalažemo za jasne socijalne kriterije i za to da se uistinu ugroženim građanima maksimalno izlazi u susret. No prvo treba definirati socijalne kriterije. Bilo je ovih dana i pitanja zašto građani sami ne mogu otkupiti svoje dugove ako ih vjerovnici trećim stranama ionako prodaju po sniženim cijenama; no tko bi onda uopće imao interesa uredno plaćati svoje obveze ako zna da će ih kad-tad moći pokriti jeftinije ili ne platiti uopće – smatra direktorica EOS Matrixa koji je lani imao više od 70 milijuna kuna dobiti. Na svjedočenja građana, pa i bivših zaposlenika agencija, da agenti nazivaju u neprilično doba, uznemiravaju rodbinu, pa i susjede dužnika, predstavnica HUAN-a odgovara da agencije koje su njihove članice imaju jasna pravila ponašanja i strog etički kodeks. – Pravo pitanje je što neki dužnici žele postići odbijanjem komunikacije i misle li da će na taj način njihov dug nestati? Svatko tko se javi na poziv vjerovnika, bio to telekom, banka ili agencija za naplatu potraživanja, ima pravo i priliku zatražiti i dobiti dokaze o postojanju i visini duga, provjeriti je li sve u skladu sa zakonima i propisima RH pa onda i osporiti dug ako je nekom pogreškom sustava njegov slučaj pogrešno okvalificiran. Važno je stoga otvoreno komunicirati i znati da dugovi ne nestaju, već s vremenom rastu i utječu na cijene roba i usluga za sve ostale građane, uredne platiše. Na kraju ispadne da nečije neuredno plaćanje i izbjegavanje obveza podmiruju svi ostali, i građani i gospodarstvo, a dužniku smeta što ga netko uopće zove na telefon – odrješita je B. Cerinski. Ona, kao, uostalom uglavnom i hrvatska Vlada, tretira blokirane građane kao neodgovorne neplatiše koji mahom ne žele, a ne – ne mogu – servisirati svoje dugove. Dobar dio tih starih dugova nastao je još za prošle financijske krize, zbog gubitka poslova i enormnog rasta rata CHF kredita, a ne moralnog hazarda građana. Vlada ni tada, izmjenama Ovršnog zakona, kojih je bilo više od 20, nije osigurala apsolutno zaštićeni minimum primanja koji bi bio izuzet od ovrhe i omogućio dostojanstven život. Zaštićene su tri četvrtine primanja, no za nekoga tko ima mirovinu 1000 kuna, to iznosi 750 kuna dok je za onoga tko prima 10.000 kuna 7500 kuna. Usto, građanima koji su na to pristali potpisivanjem ugovora prije 2008. može se ovršiti cijela plaća. Ponovo se najavljuju tek kozmetičke intervencije u sustavu ovrha, kao što je obveza javnim bilježnicima da u roku od 15 dana obavijeste ovršenika o postojanju duga kako bi ga mogao podmiriti ili osporiti, izuzimanje iz ovrhe božićnica, regresa i uskrsnica te socijalnih davanja, kao i “zamrzavanje” deložacija od 1. studenoga do 1. travnja. Jedina uistinu korisna intervencija je pomoć države u plaćanju najma stana za deložirane. – Očekivati od ministra pravosuđa koji je na toj dužnosti tek dva mjeseca i koji po prvi put ne dolazi iz pravosudne struke da će predložiti nešto konkretno ravno je čudu. Sve što je predloženo čista je kozmetika i to ona jeftina. Ovo je 26. novela Ovršnog zakona i to više nije zakon nego najobičnija kupusara u kojoj se ne snalaze čak ni suci. Zemlje s uređenim pravosuđem zakone mijenjaju i nakon tri novele jer se odmah smatra da nisu dobri – komentira glavni tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić te upozorava da, prema novom prijedlogu, Ministarstvo pravosuđa dopušta javnim bilježnicima izdavanje ovršne isprave automatizmom za sve, pa čak i za mizerne dugove od 50 kuna, što je u državama s uređenim pravosuđem kažnjivo djelo i svrstava se u zlouporabu prava.
– Iz predloženih izmjena Ovršnog zakona jasno je vidljivo priznanje da veliki broj građana ne može servisirati svoje obveze. Zakonodavac i dalje ne vidi nikakav utjecaj gospodarstva na rast broja blokiranih i apsolutni porast privatnog duga. Izbaciti 10 do 15 posto stanovništva iz ekonomskog sustava usred najveće krize nakon Drugog svjetskog rata mogu samo totalni ekonomski neznalice. Kad se već svi vole pozivati na Slovence, da kažem i ovo: prvo što su Slovenci napravili jest analiza kojom su utvrdili da je porast blokiranih u izravnoj vezi s gospodarstvom i da je mala plaća direktan uzrok blokada. Otad do danas Slovenija je, za razliku od Hrvatske, plaće udvostručila... – ogorčen je Strinavić.
Krše se konvencije
Dodaje da premijer voli isticati kako smo ponosna zemlja EU, no Hrvatska se ne pridržava EU direktiva prema kojima u vremenima krize ne smiju biti isključeni struja, plin i energenti jer je to protivno odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i UN-ove Opće deklaracije o ljudskim pravima. – Puno je direktiva i zakonskih odredbi koji štite one najslabije u društvu, no vlast i dalje inzistira na represiji prema najranjivijima. Deset godina sve vlade su malo ili ništa napravile da se to pitanje konačno stavi ad acta, čeprka se po površini i šminka zakon. Pred kamerama se vole pohvaliti navodnim rezultatima, no naknadne evaluacije učinkovitosti propisa ih u potpunosti demantiraju. Ovršni zakon – fijasko, stečaj potrošača – fijasko, jednostavni stečaj potrošača – fijasko. Pa dokle? – pita Strinavić, ali i stotine tisuća blokiranih i bankrotiranih kojima se Hrvatska može posramiti.
Brzi i efikasni postupci naplate pokazuju snagu države, šalju poziv investitorima da slobodno ulože svoja sredstva
ZVIJEZDANA RAUŠ KLIER
Hrvatska javnobilježnička komora