Online trgovina raste i 900%, kupci se žale da su bez zaštite
Ovih dana Odbor za zaštitu potrošača u Europskom parlamentu postavlja temelje za izjednačavanje prava potrošača na internetu s onima u običnim trgovinama
Recesijska 2021. srezat će ukupni promet u maloprodaji, pa tako i prodaju putem interneta oko 4,4%, očekivanja su stručnjaka. No zato će ovu pandemijsku godinu mnogi trgovci pamtiti kao rekordnu. Na šest glavnih zapadnoeuropskih tržišta (Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Nizozemska) e-trgovina je u samo godinu dana uzletjela vrtoglavih 31%, s udjelom od 16,2% u ukupnoj maloprodaji (a od 2015. do 2019. ukupno 47,5%). Zapadna Europa i dalje je, naime, najrazvijenije europsko tržište e-trgovine sa 70% tržišnog udjela u ukupnom B2C (prodaja roba krajnjim korisnicima) internetskom prometu i najvećim brojem e-kupaca (83%), a slijedi je južna Europa s 15% udjela. Globalno bi, prema prognozama, e-trgovina u 2020. trebala rasti 12,7%, na 717 milijardi eura u odnosu na lanjskih 636 milijardi. No, i bez tih impresivnih brojki jasno je da je kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 promijenila navike potrošača te unaprijedila i ubrzala digitalizaciju trgovine, kakva se na većini tržišta očekivala tek 2025. godine.
Preusmjeravanje zaposlenika
I Hrvatska ide tim smjerom. Online trgovina u nas, prema podacima DZS-a, u prvih je šest mjeseci 2020. rasla 13,9%, čemu je svakako pridonijela pandemija koja je ograničila “fizičku” trgovinu. U ožujku, kad je proglašen lockdown, neki su online trgovci ostvarili promete jače nego godinu prije u studenome, rezerviranom za “ludnicu” Crnog petka ili pak za božićnih blagdana. Neke internetske trgovine u prva su tri mjeseca ove godine napravile već polovicu cijelog prošlogodišnjeg prometa, dok globalne prognoze eMarketera govore kako će treće tromjesečje, u kojem smo već i unaprijedili navike šopingiranja online, biti vrhunac e-trgovine svih vremena, s oko 23% svih maloprodajnih kupnji obavljenih putem interneta, čime će se nadmašiti i blagdanska sezona 2019. Amazon je, primjerice, samo u srpnju isporučio 415 milijuna paketa u usporedbi s mjesečnim prosjekom od 389 milijuna između travnja i lipnja. Potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher kaže kako se u Hrvatskoj još početkom godine očekivao rast trgovine i ukupnog gospodarstva, na krilima rekordne 2019., kada je nakon 11 godina dosegnuta razina prometa u trgovini na malo iz 2008. No, ograničenja slijedom pandemije, dovela su do tektonskih poremećaja na svjetskoj razini.
– Taj pad osjetio se i u potrošnji, promijenjenim navikama potrošača, pa je u ožujku zabilježen pad prometa u trgovini nakon 5,5 godina gotovo kontinuiranog rasta. Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih osam mjeseci zabilježen pad od 6,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No ipak, najcrnja predviđanja se nisu ostvarila. Procjene su da bi, bez rezultata turističke sezone, taj pad prešao 15% prošlogodišnjeg prometa. No spasila su nas dva segmenta maloprodaje koja su rasla i u tako otežanim uvjetima – značajan rast elektroničke trgovine, dok je drugi zahvatio audio i video opremu te opremu za kućanstvo – kazao je Zaher na nedavnoj 32. konferenciji za proizvođače i trgovce MAGROS 2020. “Povratak u budućnost – Nova maloprodajna revolucija” u organizaciji HGK i časopisa Suvremena trgovina. – Na valu smo novih trendova. Sve više ljudi zbog situacije s korona
Zapadna Europa i dalje je najrazvijenije europsko tržište e-trgovine sa 70% udjela u ukupnom B2C internetskom prometu i najvećim brojem e-kupaca (83%)
Pandemija je zadržala građane u domovima i preusmjerila ih na kupnju putem interneta pa se broj naših online kupaca povećao čak 10 puta, kažu iz Konzuma