Dok rastu brojke oboljelih i strah, nema boljeg štiva od Keretovih ‘iščašenih’ priča
Izraelski književnik Etgar Keret, koji slovi ne samo za najpopularnijeg književnika svoje zemlje, već ga svijet doživljava i kao jednog od najboljih živućih kratkopričaša, nedavno je boravio u Zagrebu, kao gost 8. Festivala svjetske književnosti. Sama činjenica da unatoč pandemiji nije propustio doći u Zagreb i sresti se sa svojim čitateljima, dovoljno govori o njegovu karakteru, a na tome je susretu predstavio upravo zbirku “Kvar na rubu galaksije” (Fraktura, urednik Roman Simić, prijevod Laila Šprajc). Sve su glavne karakteristike njegova književnog stila tu: pomalo ‘iščašen’ pogled na svijet koji ga okružuje, s naglaskom na apsurde života u Izraelu, obilje crnog humora, likovi koji osvajaju na prvi pogled, a uglavnom su takvi da ih želite što dalje od svog života. To, kao i nevjerojatna moć da u svega dvije ili tri kartice teksta sažme priču koju neki drugi autori ne bi uspjeli ugurati ni u roman te sposobnost da doslovno sve dovodi pod znak pitanja i izvrće naglavce, iznova osvaja kod ovog autora. Kome treba doza nade, u Keretu će pronaći svog autora, jer najveća nada skriva se u njegovim najtužnijim pričama, neke od njih nalaze se upravo u ovoj knjizi. Baš zbog toga ona je posebna, i po tome što se u njoj jasno sagleda Keretovo sazrijevanje ne samo kao književnika već i kao čovjeka. Ovdje kao da je manje iskričav, manje koncentriran na to da kroz nadasve ozbiljne teme (poput holokausta ili narušenih obiteljskih odnosa) zabavi svoje čitatelje. Čitajući nove priče, teško se oteti dojmu da je i njega život sustigao, pregazio ga stvarnošću, izigrao na sve moguće načine. Rekao je to i sam, u Zagrebu je govorio kako je ova zbirka njegov odgovor na stanje u kojem se našao nakon što je doživio – i preživio – ozbiljnu prometnu nesreću. Stoga je u ovom trenutku rastućih brojeva oboljelih od koronavirusa, straha i psihoze teško naći bolje štivo od ovog. I pri tome treba imati na umu da je i ono djelo čovjeka koji je počeo pisati inspiriran očevom pričom kako je preživio nacistički progon sanjajući o svijetu u kojem Židove progone kolačima.