Bez novih mjera za suzbijanje zaraze virus će se širiti još brže
Situacija s koronavirusom u Europi se ne smiruje, hoće li Hrvatska kao i Slovenija uvesti policijski sat, kada se može očekivati vrhunac ovog vala...
Situacija u Europi, ali i diljem svijeta, pokazuje da se situacija s koronavirusom razvija u smjeru za koji su se svi nadali da neće. Uvode se nove restrikcije, na snagu u mnogim gradovima stupa policijski sat, države traže pomoć, a znanstvenici poručuju kako se još ne nazire ni vrhunac ovog vala. Ipak, Hrvatska i dalje ima relativno relaksirane mjere te se tek nalazimo na prekretnici s pet ključnih pitanja.
HOĆE LI I U HRVATSKOJ BITI UVEDEN POLICIJSKI SAT?
Na jučerašnjoj je sjednici slovenska vlada objavila da od danas na snagu stupa policijski sat što znači da naši susjedi imaju ograničenje kretanja između 21 sat i 6 sati ujutro. Tamošnji je ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs objasnio da se uvode mjere koje su se pokazale učinkovitima u inozemstvu. Slovenija je tako odlučila slijediti primjer Francuske u kojoj je u istom vremenskom periodu uveden policijski sat u najvećim gradovima, između ostalog, u Parizu, Marseilleu, Lyonu… Podsjetimo, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović još je za vrijeme prvog vala, u ožujku, izjavio kako Hrvatskoj policijski sat ne treba, a ne spominje se ni u ovom valu tijekom predlaganja novih mjera.
U KOJEM SLUČAJU ĆE DOĆI DO LOKALNOG LOCKDOWNA?
Lokalna ograničenja i mjere te u strožoj varijanti potpuni lokalni lockdown nešto je čemu pribjegavaju mnoge zemlje kada im je cilj u određenim žarištima suzbiti zarazu. Crna Gora je, primjerice, objavila popis restriktivnih mjera među kojima je i policijski sat između 22 i 5 sati za pet gradova u kojima je stopa zaraze viša od 800 na 100.000 stanovnika. U proljeće su u Hrvatskoj prvi u lokalnoj karanteni završili Murter i Betina kada se virus počeo širiti otokom. Lokalno su orijentirane mjere, poput one o zatvaranju teretana, bile izdane i u Splitu krajem ljeta, a sada se špekulira o cijelom nizu mjera za Zagreb gdje je najteža situacija. Ipak, točne brojke koliko bi zaraženih trebalo biti za potpuni lokalni lockdown nisu poznate.
KOJI JE HRVATSKI POTENCIJAL ZA MEĐUNARODNU SURADNJU U KORONAKRIZI?
Koliko situacija može izmaći kontroli, pokazuje Češka koja broji tisuće i tisuće novooboljelih. Pritom je sve više težih slučajeva te su češke vlasti procijenile da se s ovom situacijom više neće moći nositi same. Zbog eskalacije se tamošnja liječnička komora obratila čak kolegama koji su otišli na rad u inozemstvo da se vrate u domovinu. Češki je šef diplomacije Tomas Petricek objavio pak da je Vlada premijera Andreja Babiša uspjela dogovoriti s njemačkim pokrajinama Bavarskom i Saksonijom prihvat teško bolesnih, ako se za tim ukaže potreba. Ovo je nakon međunarodne pomoći Italiji u proljeće prvi primjer u Europi izravnog traženja pomoći izvan granica, no Europska je unija već više puta napomenula kako će pomoć biti pružena članicama koje se nađu u potrebi. Podsjetimo kako je na početku epidemije Hrvatska primila i donaciju Ujedinjenih Arapskih Emirata, a bilo je riječ o 11,5 tona zaštitne opreme.
KADA SE MOŽE OČEKIVATI VRHUNAC OVOG “VALA” TE SMIRIVANJE SITUACIJE?
Da je vrhunac vala nemoguće predvidjeti te da ga se može primijetiti u statističkim rezultatima tek kada prođe, objašnjava nam naš poznati znanstvenik s Helmholtz centra za infektivna istraživanja Luka Čičin-Šain.
– Teško je decidirano reći kada će doći do vrhunca ovoga vala. Možemo na temelju iskustva reći da će do njega doći oko tjedan do dva tjedna nakon što se uvedu mjere koje su dovoljno efikasne da suzbiju virus – objašnjava Čičin-Šain te dodaje kako trenutačno borbu protiv epidemije otežava činjenica da politika balansira između uvođenja novih ograničenja i potrebe da se osigura ekonomska aktivnost društva i spriječi širenje recesije. Stoga su radikalne mjere koje su ugušile prvi val vrlo nepopularne, no profesor na prestižnom švicarskom Saveznom tehnološkom institutu (ETH) Nenad Ban ističe kako se ovaj val neće zaustaviti sam od sebe.
– Razlog tome je što nismo ni blizu broja oboljelih da bi se širenje usporilo samo od sebe. To je očito iz broja smrtnih i teških slučajeva u Hrvatskoj gdje, s obzirom na broj stanovnika, epidemija neće “prirodno” usporiti prije nego što bolest ima smrtni ishod za najmanje nekoliko tisuća ljudi – ističe Ban te podsjeća kako ni u vrijeme prvog vala brojke nisu počele opadati do lockdowna.
ZAŠTO SE JAVNOST SVAKODNEVNO INFORMIRA O BROJU NOVOOBOLJELIH, ALI NE I DRUGIM FAKTORIMA POPUT R0 KOJI POKAZUJE KAKO SE VIRUS ŠIRI? Profesor Luka Čičin-Šain objašnjava kako R0 faktor ili reprodukcijski faktor u epidemiologiji izražava broj pojedinaca koji u prosjeku bivaju inficirani jednom već inficiranom osobom.