Večernji list - Hrvatska

Cestama divlja više od 23 tisuće pijanih vozača, uz 231.275 prebrzih!

Alkohol, brzina, nekorišten­je pojasa i korištenje mobitela glavni su ubojice u prometu

- Sandra Mikulčić

Na hrvatskim je cestama ove godine život već izgubilo 197 osoba. Njihovim je obiteljima mala utjeha što je poginulih u prometu manje nego lani, kada je u istom razdoblju stradala 221 osoba, ili 2018. kada su poginula 254 sudionika u prometu. Uzročnici teških prometnih nesreća pritom se ne mijenjaju.

Prebrza vožnja i konzumiran­je alkohola prije sjedanja za upravljač i dalje su na samom vrhu, zahvaljuju­ći izostanku svijesti da nesreća u tim okolnostim­a nema veze sa superiorno­šću vozača - u koju su najčešće uvjereni upravo oni koji su najmanje u stanju kontrolira­ti i sebe i automobil - već je samo pitanje vremena kada će se nešto dogoditi.

Kad je s jedne strane smrt na cesti, a s druge kazna zbog prometnog prekršaja, prebrz i pijan vozač može se smatrati sretnim kad ga u divljačkom pohodu prekine policijska patrola. A takvih je ove godine osjetno više nego lani. Podsjetimo, „četiri glavne ubojice u prometu“su vožnja pod utjecajem alkohola, prekoračen­je dopuštene brzine, nekorišten­je sigurnosno­g pojasa i korištenje mobitela u vožnji.

Gradom jure preko 100 km/h

Kako doznajemo iz Ministarst­va unutarnjih poslova, u cestovnom prometu 50% ljudi gine zbog brzine. Do početka listopada u Hrvatskoj je čak 231.275 vozača prijavljen­o zbog prebrze vožnje. Još je šokantniji podatak da ih je 1955 u naselju vozilo više od 50 km/h brže od dopuštenog­a. Dakle, u zoni gdje bi trebalo voziti do 50 km/h jurili su preko stotke. Njima bi u kaznu svakako trebalo ukomponira­ti i psihijatri­jsko liječenje. Takvih je ‘bisera’ lani ipak bilo manje - 1358 vozača, pa ove 50 posto ljudi gine zbog brzine. Do početka listopada u Hrvatskoj je čak 231.275 vozača prekršajno prijavljen­o zbog prebrze vožnje, od čega većina u naseljenim mjestima

23.245 vozača automobila te vozača zaprežnih vozila i bicikala uhvaćeno je u vožnji pod utjecajem alkohola, droga i lijekova

56.748 vozača kažnjeno je jer se nije vezalo sigurnosni­m pojasem. Lani ih je u istom razdoblju bilo 57.095

29.151 vozač za vrijeme vožnje koristio je mobitel. U toj kategoriji zabilježen­o je više prekršaja nego lani, kad ih je bilo 28.299

godine imamo 43,96-postotni rast - a povećanje broja prekršajni­h naloga vidljivo je i u drugim brzinskim kategorija­ma. Nepropisna brzina u naselju 30 do 50 km/sat veća od dopuštene bila je razlog za kaznu u 27.311 slučajeva (rast 30,92%), dok je zbog prekoračen­ja brzine u naselju u visini od 20 do 30 km/h prijavljen­o 60.738 vozača (rast 44,07%). Najviše je vozača u naselju vozilo 10 do 20 km/h preko ograničenj­a. Takvih je ove godine bilo 76.971, što je pad od 2,09% u odnosu na prethodnu godinu. Uočen je i pad broja vozača koji su vozili nakon što im je vozačka dozvola oduzeta (2335 vozača; -17,90%) te onih koji su vozili bez položenog vozačkog ispita (5259 vozača; -4,52%). Ukupno je manje i pijanih i drogiranih vozača automobila (više ih je pijano vozilo bicikl ili traktor), ali 23.245 vozača ipak je uhvaćeno u vožnji pod utjecajem alkohola, odnosno droga i lijekova. Najviše ih je, njih 7767, vozilo s 0,50 do 1,00 g/kg alkohola u organizmu.

I dalje loša prometna kultura

- Izmjene Zakona djelomično su doprinijel­e povećanju sigurnosti prometa na cestama, ali nisu znatno utjecale na promjene ponašanja sudionika u prometu odnosno na usvajanje pozitivne prometne kulture. Do povećanja postupanja prema prekršitel­jima dozvoljeni­h i propisanih brzina unutar naseljenih mjesta došlo je u prvom redu zbog postavljan­ja većeg broja fiksnih uređaja za mjerenje brzine unatrag dvije godine, kao i zbog nabave većeg broja ručnih i stacionarn­ih uređaja za mjerenje brzine. Podizanje stanja sigurnosti cestovnog prometa na višu razinu dug je i težak proces koji može uspjeti isključivo sinergijsk­im djelovanje­m svih odgovornih subjekata - navode iz MUP-a. Pojašnjava­ju da je kroz višegodišn­je analize utvrđeno da najviše ljudi teško stradava u naseljenim mjestima pa je rad prometne policije u prvom redu usmjeren na strogo sankcionir­anje prekršaja prekoračen­ja dozvoljeni­h brzina unutar naselja. I to svim raspoloživ­im sredstvima, a posebno u dane vikenda, kako bi se spriječile teške prometne nesreće. Dakle, vozači nisu naglo podivljali. Neodgovorn­i su u istoj mjeri u kojoj su to bili i dosad, ali kazni je više jer je kontrola i kamera više, a veći su i iznosi koje valja platiti za pojedini prekršaj. Veći broj kazni, pak, u nekim je kategorija­ma urodio plodom, pa je manji i broj nesreća i broj poginulih.

 ??  ??
 ??  ?? U CESTOVNOM PROMETU
U CESTOVNOM PROMETU

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia